Ljeto 2024. u Hrvatskoj bilo je doista toplo i obilježeno s mnogim putovanjima članova Hrvatske bratske zajednice i njenim kulturno umjetničkim ansamblima diljem Lijepe naše. Među ostalim, pripalo mi je izuzetno zadovoljstvo i čast da posjetim mnoga mjesta u Hrvatskom primorju koje je iznjedrilo mnoge iseljenike u SAD i Kanadu.
Piše: Franjo Bertović Drago mi je da sam se susreo s Renatom Garbajs voditeljicom podružnice Hrvatske matice iseljenika u Rijeci i Radovanom Tadejom autorom knjige „Josip Marohnić – život i djelo“. Oni su mi bili vjerni suputnici. Odlični su poznavatelji ovog kraja u kojem sam i ja proveo nekoliko godina prije mog odlaska u Kanadu. Tako sam upoznao i zavolio ovaj primorski kraj i radišne ljude na ovoj kamenitoj i škrtoj zemlji. Mnogi su otišli u tuđinu „trbuhom za kruhom“.
Prema zapisima, u prekomorske zemlje se iselilo više od 1170 stanovnika iz Hreljina. Navedeno je od mnogih autora i istraživača ovog znamenitog kraja da „nema kuče koja nema nekoga“ u iseljeništvu. Ovdje su niknuli i otišli u novi svijet: Josip Marohnić, Nikola Polić i Marijan Kružić.
Marohnić je bio jedan od najpoznatiji i najutjecajniji hreljinski iseljenik u Americi. Bio je prvi Hrvat koji je bio pozvan u Bijelu kuću. Rodio se 12. studenog 1866. u Hreljinu a umro u Americi 23. siječnja 1921. Iselio je u Chicago a nešto kasnije dolazi u Pittsburgh (Allegheny). Bio je jedan od suosnivača Hrvatske zajednice u Americi a od 1912. do 1921. njen vrlo uspješan predsjednik (danas Hrvatske bratske zajednice). Osim toga, bio je odbornik i utemeljitelj Hrvatske župe te učesnik gradnje prve Hrvatske crkve u Americi sagrađene 1901.
Hreljin ‘nadgleda’ Bakarski zaljev i pripada gradu Bakar te Primorsko-goranskoj županiji. Od njegovog smještaja vidljivo je plavetnilo mora i planinski vrhovi Gorskog kotara. Doista nešto bajkovito! Razgledali smo obnovljenu rodnu kuću Josipa Marohnića koja je pripremljena za muzejske izloške ovog čuvenog Hrvata, koji je svoj život posvetio hrvatskom doseljeniku u Americi. Ispred kuće smještena je crkva Sv. Jurja iz 1794. godine. Posebne znamenitosti ovog kraja su tragovi Krčkih Frankopana koji su sa dvije utvrde (kaštela) branili ovaj kraj. Zanimljivo je da je ovdje Ante Starčević po prvi puta izabran u Hrvatski Sabor u izbornoj jedinici Hreljin-Grobnik. Ali povijesni zapisi su daleko dužeg sadržaja. Od poznatijih osoba spominju se: Marija Akačić kazališna glumica, Antica (Miloš) Polić indijska višestruka prvakinja i rekorderka, Božo Vuk Vidas političar i revolucionar, nogometaši Andro Švrljuga i Ricardo Bagadur, Ljubomir Kučan rimokatolički svećenik, profesor, glazbenik i pravnik te Martina Čop hrvatska nogometna reprezentativka.
Željeznička pruga u sjevernom dijelu dotiče zaseok Melnice te željezničku stanicu Plase. Nekada je to bila vrlo važna postaja za obskrbu parnih lokomotiva s vodom i gorivom. Plase su bile čuvene po krečanama zbog kamena vapnenca s kojem obiluje ovo područje. Zatim smo obišli Bakarac i Kraljevicu. Dva vrlo lijepa gradića koji dodiruju obalu mora.
Kraljevica ima također svoju dugu prošlosti zbog svog smještaja na moru te brodarske industrije. Njeno brodogradilište izgrađeno 1729. smatra se jednim od najstarijih u Primorju. Nažalost, prestalo je s radom 2012. a, brodogradnja se i dalje nastavlja od 2014. pod imenom tvrtke “Dalmont d.o.o.” Pozornost privlači Dvorac novi grad Zrinskih-Frankopana iz 1653., usidren brod “Galeb”, nekadašnje plovilo bivše Jugoslavije te ljepota primorskog okružja.
U