‘S fra Stipom Karajicom surađivao sam godinama i mogu kazati da je bio izvrstan suradnik, a suradnja s njim predstavljala je zadovoljstvo. Bio je neumoran i kreativan čovjek, pun ideja, a ono što me osobno jako dojmilo kod njega jest činjenica da je bio iznimno dobar čovjek. Bilo ga je lako voljeti, a i sam je jako volio ljude. Falit će Hrvatskoj matici iseljenika i meni osobno‘ – kazao je ravnatelj HMI-ja Mijo Marić.
Nakon kratke i teške bolesti, 24. rujna je u Zagrebu u pedesetdevetoj godini života preminuo fra Stipo Karajica, svećenik franjevac Bosne Srebrene, dobrotvor i dušobrižnik hrvatskog naroda u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Fra Stipo Karajica je rođen 7. travnja 1965. godine u mjestu Bašćina, župa Kotor Varoš (BiH), gdje je završio osnovnu školu. Srednju školu pohađao je u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom, a teološki fakultet na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Redovnički habit obukao je 15. srpnja 1984. u Visokom, jednostavne redovničke zavjete položio je 4. srpnja 1985. na La Verni u Italiji, a svečane zavjete 29. rujna 1990. u Sarajevu. Sveti red đakonata primio je u župi Sokoline 1990., a sveti red prezbiterata 1991. po rukama Vinka kardinala Puljića, nadbiskupa vrhbosanskog.
Nakon svećeničkog ređenja obnašao je sljedeće dužnosti: župni vikar u župi Bugojno od 1991. do 1992.; zamjenik ravnatelja HKO „Kruh sv. Ante“ od 1992. do 1993.; voditelj „Kruha sv. Ante“ od 1993. do 1994.; samostanski i župni vikar u župi i samostanu Rama – Šćit od 1994. do 1997.; ravnatelj „Kruha sv. Ante“ od 1997. do 2000.; definitor Bosne Srebrene od 2000. do 2003.; ekonom Provincije Bosne Srebrene od 2000. do 2006.; gvardijan u Franjevačkom provincijalatu Bosne Srebrene od 2000. do 2006. i ravnatelj Franjevačkog međunarodnog centra u Sarajevu od 2006. do 2009.
Od 2009. pa sve do svoje smrti fra Stipo je djelovao u Zagrebu u župi i samostanu Sesvetska Sopnica gdje je obnašao različite dužnosti: od 2009. do 2023. župni vikar u župi Marije Anđeoske; samostanski vikar u samostanu sv. Ilije od 2016. do 2022.; gvardijan samostana sv. Ilije od 2022. do 2023. i voditelj podružnice „Kruha sv. Ante“ od 2016. do 2023. Pisao je za crkvena i redovnička glasila i portale, a u suradnji s drugim autorima bio je inicijator pisanja knjige Hrvati u Kotor Varošu, kao i njezina objavljivanja povodom dvadesete obljetnice stradanja i progona Hrvata iz kotorvaroške doline (2012.).
Fra Stipo je bio angažiran u svim segmentima djelovanja naše provincije, a napose kroz devet godina službe u Sarajevu u izgradnji i osmišljavanju samostana na Kovačićima, konvikta u Visokom te samostana i crkve u Sesvetskoj Sopnici (Zagreb). Jako je bio angažiran oko župnog pastorala počevši od Bugojna i Rame gdje je osnovao Framu kao i u Sopnici. Nesebično se darovao i ulagao silnu energiju trudeći se mladima pojasniti važnost usvajanja kršćanskih vrednota molitve, poštivanje Božjih zapovijedi i pomaganja bližnjemu u nevolji. Bio je i čovjek radosti i katkada je znao uzeti i gitaru i zasvirati koju pjesmu u krugu prijatelja i mladih.
Surađivao je na više projekata s Hrvatskoj maticom iseljenika, a posebno uspješan zajednički projekt čije je bio i idejni začetnik je Kulturno-vjerska baština Hrvata Bosne i Hercegovine pod geslom „Vratimo nadu zavičaju” koji se održava od 2019. godine, a do sada je održan u Zagrebu, Jajcu, Livnu, Sarajevu i ove godine na Šćitu u Rami.
Darovima koje mu je Gospodin udijelio fra Stipo se na poseban način zalagao za siromašne i ugrožene, radeći neumorno do kraja svoga života u Kruhu sv. Ante, Humanitarno-karitativnoj organizaciji Bosne Srebrene. To je na poseban način bilo vidljivo u ratnom vihoru kada je zajedno sa svojim suradnicima organizirao nabavku i prijevoz humanitarne pomoći u ratom pogođena područja, posebno kao sudionik „Bijelog puta“ za Novu Bilu, a zatim i poratnom vremenu gdje god je to bilo potrebno, a opet posebno oko izgradnje nekoliko kuća na području Petrinje i Siska nakon razornog potresa.
Neka mu se zasluge, za svako dobro učinjeno na zemlji, uračunaju u pravednost pred Gospodinom. Počivao u miru Božjem!
Tekst: HMI/ Franjevačka provincija Bosna Srebrena