Skup su pozdravili Mijo Marić, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, Tomislav Markić, ravnatelj Ureda HBK i BK BiH za dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu i Vlatka Vukelić u ime Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i organizator konferencije Marin Sopta.Tijekom prvog dana rada konferencije održana su četiri radna panela tijekom kojih se moglo čuti 17 izlaganja
U dvorani Hrvatske matice iseljenika 21. veljače održao se prvi dan međunarodne konferencije „Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću.“ Na samom početku skup su pozdravili Mijo Marić, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, Tomislav Markić, ravnatelj Ureda HBK i BK BiH za dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu i Vlatka Vukelić u ime Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i organizator konferencije Marin Sopta.
Tijekom prvog dana rada konferencije održana su četiri radna panela tijekom kojih se moglo čuti 17 izlaganja. Prvo je Jure Krišto govorio o tretiranju emigrantskog časopisa „Hrvatska revija“ u historiografiji. Vladimir Šumanović je izlagao o istaknutim historiografskim djelima hrvatske emigracije. „Hrvatska revija“bila je tema izlaganja i Tomislava Sunića, govoreći o postmoderni u hrvatskoj emigraciji. O nastanku hrvatske emigracije i podjelama u unutar nje govorio je Danijel Jurković.
O Hrvatskoj seljačkoj stranci od 1905. do danas govorio je na početku drugog panela Ante Beljo. O Hrvatima u Južnoj Americi i pokretu Jugoslavenska narodna obrana izlagala je Marina Perić Kaselj. O Hrvatskom domobranstvu kao dijelu ustaško – domobranskog pokreta moglo se više čuti od Maria Jareba. O odnosu Hrvatske seljačke stranke i Hrvatskog oslobodilačkog pokreta govorio je Marin Sopta.
Treći panel otvorio je Mijo Korade izlaganjem o Hrvatskom iseljeničkom savezu, političkoj organizaciji Hrvata u Americi. O međusobnim utjecajima hrvatske emigracije i protagonista Hrvatskog proljeća govorio je Tomislav Durasović. O djelovanju hrvatske emigracije okupljene oko Hrvatskog narodnog vijeća u vrijeme bolesti i smrti Josipa Broza Tita više smo mogli saznati u izlaganju Wolfyja Krašića. Nikola Štedul je održao izlaganje o utemeljenju Hrvatskog državnotvornog pokreta 1981.
O Krunoslavu Draganoviću i kontraverzama oko njegova djelovanja govorio je Miro Akmadža. Velikom imenu historiografije o hrvatskom iseljeništvu Juri Prpiću svoje je izlaganje posvetio Ivan Miletić. Burnim životom i djelovanjem Bogdana Radice pozabavila se u svom govoru Tanja Trošelj Mijatović. O Vilimu Cecelji i o njegovoj svećeničkoj brizi za hrvatsko iseljeništvo govorio je Marko Zadravec. Na kraju je skup sa svojim emigrantskim iskustvima upoznao Branko Salaj.
Tekst. Marin Knezović; Fotografije: Snježana Radoš
The gallery was not found!