U Muzeju Haus Lange u Krefeldu otvorena je izložba posvećena kultnoj hrvatskoj avangardnoj umjetničkoj skupini Exat 51
U Muzeju Haus Lange u njemačkom Krefeldu je 1. listopada ove godine, u organizaciji tamošnjeg Kunstmuseuma i zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti, otvorena izložba pod znakovitim nazivom „Exat 51 – sinteza umjetnost u poslijeratnoj Jugoslaviji“ koja tematizira djelovanje poznate hrvatske avangardne umjetničke skupine Exat 51. Izložba ostaje otvorena do 14. siječnja 2018.
Poticajni je to prilog njemačko-hrvatskim kulturnim vezama koji rasvjetljava kreativne iskorake umjetničkih osobnosti Lijepe Naše sredine 20. stoljeća, čiji dosezi nisu bili dostupni zapadnoj javnosti ispod Željezne zavjese.
„Nijemci ne znaju mnogo o ovom razdoblju hrvatske kulturne povijesti i dobro je da im to možemo pokazati jednom ovakvom izložbom“, rekao je prigodom otvorenja jedan od kustosa izložbe i muzejski savjetnik u Muzeju suvremene umjetnosti iz Zagreba.
Tihomir Milovac. On je pojasnio da se izložba održava upravo u jednoj vili koju je projektirao poznati njemački arhitekt Ludwig Mies van der Rohe.
„Umjetnici Exata 51 bili su djelomice inspirirani i Bauhausom čiji je posljednji direktor bio upravo Mies van der Rohe“, rekao je Milovac.
Katia Baudin, direktorica Kunstmuseen Krefeld i uz Milovca kustosica izložbe, ideju za pokretanjem prve sveobuhvatne prezentacije djelovanja Exata 51 u Njemačkoj dobila je nakon jednog posjeta zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, a nakon što je upoznata s djelima umjetnika ove grupe.
„Bila sam fascinirana time što su umjetnici u ondašnjoj socijalističkoj Hrvatskoj koja je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije radili u vrijeme dok je u istočnom bloku vladao socijalistički realizam. I mislim da je to dobro pokazati ovdašnjoj publici“, rekla je Baudin.
Izložba u poznatoj vili Lange, osim slika i grafika umjetnika poput Ivana Picelja i Aleksandra Srneca, prikazuje i brojne arhitektonske nacrte i predmete svakodnevne upotrebe poput namještaja. Izloženi su i crteži iz radionice Zagrebačke škole crtanog filma u kojoj se afirmirao, naš poznati disident s višegodišnjom njemačkom adresom – slikar, filmski redatelj, animator i crtač Vladimir Kristl (Zagreb, 24. I. 1923 – München, 7. VI. 2004).
Središnje mjesto na izložbi zauzima model nerealiziranog jugoslavenskog paviljona na Svjetskoj izložbi u Bruxellesu 1958. čiji je autor jedan od najpoznatijih hrvatskih arhitekata 20. stoljeća Vjenceslav Richter.
Izložba je potpomognuta sredstvima Državne kulturne zaklade i Ministarstva kulture savezne države Sjeverna Rajna-Vestfalija u kojoj inače već pola stoljeća živi oko 50 000 Hrvata. Vjerujemo da će i našim novim naraštajima rođenim u Krefeldu – gradu veličine Splita na obali Rajne u sjeverozapadnoj Njemačkoj – itekako biti privlačna ova izložba usredotočena na pionire suvremene hrvatske likovne umjetnosti iz razdoblja egzodusa hrvatskoga radništva u zemlje Zapadne Europe.
Eksperimentalni atelijer Exat 51, podsjetimo, umjetnička je skupina koja je djelovala u Zagrebu od 1950. do 1956. godine. Skupinu su činila trojica slikara V. Kristl, I. Picelj i A. Srnec uz arhitekte B. Bernardija, Z. Bregovca, Z. Radića, B. Rašicu te V. Zarahovića. Skupina je zagovarala apstraktnu umjetnost, suvremene komunikacije i sintezu svih disciplina likovnoga stvaralaštva, a njezina pojava obilježila prekid s praksom socijalističkoga realizma i tradicionalnih shvaćanja likovne umjetnosti. Grupa Exat 51 ostavila je neizbrisivi trag u hrvatskoj umjetnosti šireći ponajprije prostore umjetničke slobode iliti kako se to danas kaže oblikovanjem „kultura neslaganja“ koje su bujale u istočnome bloku hladnoratovski podijeljene Europe druge polovice 20. stoljeća. Očitavajući zbivanja na vremenskoj okomici od sedam desetljeća Exat 51 ne bi bio samo „posljednja europska avangarda“ stvarana dva desetljeća nakon što su totalitarizmi druge svjetske kataklizme utišali moderne europske pokrete poput Bauhausa, De Stijla ili konstruktivizma, već ga možemo tumačiti i kao autohtoni pokret koji nije ostao na razini teorijske utopije već je imao snažan utjecaj na razvoj hrvatskog društva, osobito u urbanizmu Novoga Zagreba i vizualnim umjetnostima.
Tekst: Vesna Kukavica
