Gost tribine bio je književnik, prevoditelj, političar i diplomat Đuro Vidmarović, a voditeljica dr. sc. Željka Lovrenčić, voditeljica Zbirke. Na tribini je bilo riječi o Vidmarovićevu političkom i diplomatskom životu, boravku u Ukrajini, književnome, znanstvenome i prevoditeljskome radu te proučavanju djela pripadnika hrvatskih manjina i hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka
U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održana je sedma iz ciklusa tribina Zbirke inozemne Croatice u nazočnosti brojne publike. Gost tribine 27. siječnja bio je književnik, prevoditelj, političar i diplomat Đuro Vidmarović, a voditeljica dr. sc. Željka Lovrenčić, voditeljica Zbirke. Na tribini je bilo riječi o Vidmarovićevu političkom i diplomatskom životu, boravku u Ukrajini, književnome, znanstvenome i prevoditeljskome radu te proučavanju djela pripadnika hrvatskih manjina i hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka.
Đuro Vidmarović, književni kritičar, pjesnik, prozni pisac, prevoditelj, povjesničar, proučavatelj povijesti i kulture hrvatske dijaspore, političar i diplomat, rođen je 1. travnja 1947. u Piljenicama. Studij povijesti i filozofije završio je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1970. do 1990. radio je kao srednjoškolski profesor. Godine 1990. izabran je za zastupnika u Sabor Republike Hrvatske. Na toj dužnosti ostaje dva mandata. Od 1990. do 1991. predsjedavajući je član Delegacije Sabora RH u Vijeću republika i pokrajina Skupštine SFRJ. Od 1995. do 1999. izvanredni je i opunomoćeni veleposlanik RH u Ukrajini. Godine 1995. predsjednik RH dr. sc. Franjo Tuđman dodjeljuje mu odlikovanje Red kneza Branimira s ogrlicom i Spomenicu Domovinske zahvalnosti. Godine 2002. dragovoljno se povlači iz diplomacije i odlazi u mirovinu. Od 1972. bavi se književnim radom te proučavanjem povijesti i književne baštine hrvatskih narodnih manjina u susjednim zemljama. O tome je objavio više stotina prikaza, članaka i studija u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji, Mađarskoj, Izraelu, Ukrajini i Austriji.
Član je UO Društva hrvatskih književnika, UO Hrvatskoga diplomatskog kluba, Glavnoga odbora Matice hrvatske i Društva za ukrajinsku kulturu. Studije, članke i književne priloge objavljivao je u domaćim i inozemnim stručnim i književnim časopisima. Sudjelovao je na brojnim književnim susretima i znanstvenim simpozijima u zemlji i inozemstvu. Prevodi s ukrajinskoga, ruskoga i slovenskoga jezika. Pjesme su mu prevedene na ukrajinski i ruski jezik.
– Inspirira me i potiče na stvaralaštvo živi kontakt s hrvatskih autohtonim manjinama iz zemalja srednje i jugoistočne Europe koje redovito posjećujem i o njima objavljujem studije. Jednako tako sam i devedesetih, kada je stvarana samostalna i suverena Republika Hrvatska susretao se hrvatskim iseljeništvom u prekooceanskim zemljama kao poklisar utemeljitelja Republike Hrvatske dr. sc. Franje Tuđmana. U politiku sam ušao, bezrezervno, kao književnik i kao povjesničar u sudbonosnim devedesetim da sa svojim naraštajem izborim slobodu i neovisnost Republike Hrvatske. Na tu sam hrabrost neizmjerno ponosan, a ponosan sam i na svoje književna ostvarenja koja stižu do čitatelja u zemlji i inozemstvu, zaključio je Đuro Vidmarović, čijih je tridesetak knjiga dostupno u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Tekst: Vesna Kukavica