Riječ je o izdanjima izdavačke kuće Francke iz Tübingena „Postimperijalni narativi u srednjoeuropskom prostoru“, zborniku objavljenom na njemačkom jeziku, i časopisu „Književna smotra – 100 godina Republike Austrije. Postimperijalno naslijeđe u austrijskoj književnosti“. Obje tiskovine povezuju dr.sc. Marijan Bobinac i dr.sc. Jelena Spreicer s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za germanistiku, i dr.sc. Wolfgang Müller-Funk s Bečkog sveučilišta, koji su ih predstavili
U prostorijama Veleposlanstva RH u Beču nedavno je održana prezentacija dvaju izdanja o austrijskoj književnosti u srednjoeuropskom kontekstu na kojima su radili hrvatski znanstvenici. Povod izdavanju bila je stota obljetnica raspada Austro-Ugarske Monarhije tj. obljetnica osnivanja Prve Republike. Riječ je o izdanjima izdavačke kuće Francke iz Tübingena „Postimperijalni narativi u srednjoeuropskom prostoru“, zborniku objavljenom na njemačkom jeziku, i časopisu „Književna smotra – 100 godina Republike Austrije. Postimperijalno naslijeđe u austrijskoj književnosti“. Obje tiskovine povezuju dr.sc. Marijan Bobinac i dr.sc. Jelena Spreicer s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za germanistiku, i dr.sc. Wolfgang Müller-Funk s Bečkog sveučilišta, koji su ih predstavili.
Zbornik „Postimperijalni narativi u srednjoeuropskom prostoru“ nastao je kao rezultat dviju konferencija – u Zagrebu u ožujku 2016. i u Beču u srpnju 2016., a nastavno na projekt „Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim književnostima moderne“, koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost. Fokus u zborniku nije samo na razdoblju oko 1918., nego na cijelom 19. i 20. st., a posebno na nacionalnim i multinacionalnim državama nastalim nakon raspada Monarhije. Mrežu kulturnih kontakata za vrijeme i nakon raspada Monarhije karakteriziraju asimetrični kulturni odnosi, kako je naglasio dr.sc. Marijan Bobinac u uvodnom izlaganju. Posebno zanimljivo je tumačenje postimperijalnoga narativa u postkolonijalnom kontekstu – iako postoje određene sličnosti, kulturni trenutak nakon raspada Austro-Ugarske pokazuje određene specifičnosti i u odnosu na duh vremena nastao nakon rušenja ostalih carstava na kraju Prvog svjetskog rata (Osmanskog, Njemačkog, Ruskog). Zajednički nazivnik svih radova u zborniku je odnos centar – periferija, kao najbolji pokazatelj odnosa moći koji je i nakon raspada Monarhije ostao dominantan. Od hrvatskih autora u zborniku su objavljeni radovi Jelene Šesnić (slika Amerike u habsburškoj provinciji), Drage Roksandića (Prvi svjetski rat), Milke Car (Kazalište u ratu), Jelene Spreicer (roman „Republikanci“ M. J. Zagorke), Marijana Bobinca (Krležina „Pijana novembarska noć 1918.“) i Svjetlana Lacka-Vidulića („Dalmatinsko putovanje“ Hermanna Bahra).
Posebno izdanje književnog časopisa „Književna smotra“ posvećeno je stogodišnjici Republike Austrije, što se očitava i u naslovu: „100 godina Republike Austrije. Postimperijalno naslijeđe u austrijskoj književnosti“. Časopis se sastoji od četiri tematske cjeline: „Između kultura i jezika“, „Monarhija na izdisaju“, „Iz imperija u neželjenu republiku (Prva Republika)“ i „Suočavanje s prošlošću i sadašnjošću (Druga Republika)“. U izdanju je poseban naglasak stavljen na četiri kapitalna djela austrijske književnosti – radi se o „Posljednjim danima čovječanstva“ Karla Krausa (1922.), „Radetzky maršu“ Josepha Rotha (1932.), nešto manje poznatom djelu „Slunjski vodopadi“ Heimita von Doderera (1963.) i drami „Trg heroja“ Thomasa Bernharda (1989.).
Za glazbeni okvir predstavljanja izdanja pobrinule su se hrvatske studentice glazbe u Austriji Lucija Spevec (sopran) i Tihana Dovhanj (klavir).