Na istraživanom su se prostoru smjestila 392 sela, i to u požeškom kraju 205, novogradiškom 83, pakračkom 68 i novljanskom 36 sela. Istraživanja su provedena na ukupno 92 lokaliteta, a prikupljeno je ukupno 159 iskaza. Kao važni izvor povijesnih podataka za pojedine su lokalitete bile i Spomenice pučkih škola, razni novinski prilozi i arhivsko gradivo
Monografija ‘Muške narodne nošnje zapadne Slavonije’ Požega-Pakrac-Novska-Nova Gradiška drugi je dio projekta o tradicijskog odijevanja na ovom prostoru. Prvi je dio projekta završen 2007.g. kada je tiskana monografija i postavljena izložba pod naslovom ‘Ženske narodne nošnje zapadne Slavonije’ Požega-Pakrac-Novska-Nova Gradiška.
Prostor obuhvaćen ovom knjigom ograničen je na bivše općine Požega, Pakrac, Novska i Nova Gradiška. Južnu je granicu zapadne Slavonije opasala rijeka Sava, a sjevernu slavonski planinski masiv Papuka i Krndije. Na istoku je ovaj prostor omeđen donjim tokom rijeke Orljave, odakle granica skreće istočno od sela Brodski Drenovac, Bučje, Zagrađe, Kadanovci, pa presijeca zapadni dio Dilj gore istočno od Imrijevaca, Čaglina, Vlatkovaca i Zdenkovaca i spaja se sa sjevernom granicom na bilu Krndije. Na zapadu je granicu ovoga prostora u zemljopisnom smislu omeđila rijeka Ilova. Ovaj prostor pripada brdovitom dijelu Slavonije u kojem se nalaze planine Psunj, Papuk, Krndija i dio Dilj gora. Najveći su ravničarski krajevi Požeška kotlina i Slavonska Posavina. Požešku kotlinu omeđile su planine Psunj, Papuk, Krndija i dio Dilj gore. Zapadni se dio Slavonske Posavine smjestio uz lijevu obalu rijeke Save i protegao na sjever do Psunja i dijela planinskog masiva Dilja, na istoku ga je omeđila rijeka Orljava, a na zapadu Ilova. Na istraživanom su se prostoru smjestila 392 sela, i to u požeškom kraju 205, novogradiškom 83, pakračkom 68 i novljanskom 36 sela. Istraživanja su provedena na ukupno 92 lokaliteta, a prikupljeno je ukupno 159 iskaza. Da bih pojasnila pojedine pojave, bilo je nužno provjeravati pojedine podatke u Daruvaru i nekim selima u okolici. Kao važan izvor povijesnih podataka za pojedine su lokalitete bile i Spomenice pučkih škola, razni novinski prilozi i arhivsko gradivo. Pri istraživanju se koristila građa koju čuva Etnografski muzej u Zagrebu, Muzej Slavonije u Osijeku, Hrvatski povijesni muzej u Zagrebu, Gradski muzej u Požegi, Gradski muzej u Novoj Gradišci i Muzej grada Pakraca.
Specifičnosti i detalji u pojedinim krajevima na sličnim ili gotovo istim varijantama nošnji nametnuli su potrebu detaljnijeg opisa nošnje svakog kraja. Na neke je detalje u odijevanju utjecala tradicija okolnih sela, propisi vezani uz uniforme vojnika, ali i novi naseljenici iz različitih europskih prostora.
Monografija sadrži 444 tiskane stranice formata A4 popraćena s 585 slikovna priloga.
Predstavljanje monografije održalo se 27. studenog u Gradskoj vijećnici Nove Gradiške.
(Culturenet.hr)
Više informacija s predstavljanja monografije