Među istaknutim predavačima bila je i predstavnica Hrvatske matice iseljenika, koja je govorila o suvremenim identitetima hrvatskoga iseljeništva te ulozi obrazovanja u očuvanju veza s domovinom.
U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje (podružnica Rijeka) održava se četverodnevni Međunarodni stručni skup za odgojitelje, učitelje i nastavnike, pripadnike hrvatske nacionalne manjine i iseljeničkih zajednica, koji je okupio sudionika iz 14 zemalja
Od 21. do 24. srpnja ove godine u Puli se održava Međunarodni stručni skup za odgojitelje, učitelje i nastavnike, pripadnike hrvatske nacionalne manjine i iseljeničkih zajednica, čija je ovoljetna izdvojena tema „Kulturna baština i identitet istarskog kraja“. Skup je okupio sedamdesetak sudionika iz 14 stranih zemalja te tridesetak kroatista iz Istre i Dalmacije. Predavanja i radionice održavaju se u dvoranama Studentskog centra Pula, te u prostorima pulskog Fakulteta ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković”.
Na svečanom otvorenju i uvodnim plenarnim izlaganjima sudjelovali su stručnjaci iz Grada Pule, Istarske županije, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Ministarstva demografije i useljeništva, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te mr. sc. Katarina Milković, ravnateljica Agencija za odgoj i obrazovanje, koja je skup otvorila prigodnim govorom, istaknuvši značaj učitelja i nastavnika za očuvanje i razvitak hrvatskog identiteta među mladima hrvatskih korijena koji se školuju u domicilnim sredinama na pet kontinenata.
Prigodni kulturni program izvela su djeca i mladi iz KUD-a „Uljanik. Prvo plenarno predavanje na temu „Istra kroz stoljeća: povijesni razvoj i višeslojni identitet“ održao je doc. dr. sc. Alen Tafra s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.
Drugo predavanje naslovljeno „Umreženi identiteti: hrvatsko iseljeništvo između zavičaja, kulture i obrazovanja“ održala je mr. sc. Vesna Kukavica, urednica Hrvatskog iseljeničkog zbornika i voditeljica Odjela za nakladništvo Hrvatske matice iseljenika. U fokusu njezina predavanja bile su hrvatske dijasporske zajednice u svijetu (iseljeništvo, manjina), koje sve više pokazuju slojevitost heterogenih identiteta s umreženom migrantskom pozadinom. Nakon kratke kronologije iseljavanja, te opisa bližih i daljih destinacija u kojima su se naši iseljenici višestoljetno situirali. Bilo je riječi o načinima organizacije novog života u migrantskim prilikama u području kulture i društvenog djelovanja s osvrtom na kulturnu i obrazovnu mrežu vlastitog podmlatka. Djeca i mladi iz hrvatskog iseljeništva okupljaju se od ranoga djetinjstva oko iseljeničkih kulturnih organizacija, usvajajući jezičnu i kulturnu baštinu svojih predaka te vjerske i tradicijske običaje. Taj oblik okupljanja kod djece potiče uporabu zavičajnog govora predaka, te razvoj pozitivnih stavova prema hrvatskoj kulturi, tradicijskom nasljeđu i zavičajnim vrijednostima svojih baka i djedova, ali i potiče neodoljiv interes za suvremeno hrvatsko kulturno zajedništvo na globalnoj razini, zaključila je predavačica.
Program Međunarodnog stručnog skupa za odgojitelje, učitelje i nastavnike, pripadnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva završava 24. srpnja 2026.
Tekst: HMI / Foto: Hrvatska riječ
