Klapa Sagena zapjevala u Čileu

5 min čitanja

 

Klapa je u Santiago de Chileu održala čak dva koncerta, u kulturnom centru La Moneda i Hrvatskom klubu (Estadio croata). Održala je i radionicu klapskog pjevanja u HKD Domovina, koje je uz pomoć  Zadranke Stjepane Lukašević, oformilo prvu žensku klapu u Čileu

 

 

Santiago de Chile je u siječnju 2020. postao pravo poprište klapske pjesme i hrvatske tradicije, a brojni okupljeni potomci Hrvata uživali su u besprijekornom višeglasju klape Sagena. U organizaciji Veleposlanstva Republike Hrvatske u Čileu, klapa Sagena je u tjedan dana svog boravka u Santiago de Chileu održala čak dva koncerta. Jedan u kulturnom centru La Moneda 21. siječnja, u samome centru glavnoga grada, gdje se okupilo više od stotinu uzvanika, te 24. siječnja u Hrvatskom klubu (Estadio croata), inače najpopularnijem okupljalištu brojnih Čileanaca hrvatskog porijekla. Klapa Sagena je također održala i radionicu klapskog pjevanja u hrvatskom kulturnom društvu Domovina, koje je prije par mjeseci uz pomoć Stjepane Lukašević, voditeljice klapskog pjevanja iz Zadra, oformilo prvu žensku klapu u Čileu.

Čile je, nakon Argentine, druga po redu zemlja Latinske Amerike s najbrojnijim hrvatskim potomcima, a danas ovaj broj doseže preko 250 000, ubrajajući petu, pa čak i šestu generaciju. Iako su većina doseljenika, koji su u prvom valu doseljavanja krajem 19. st. naselili ponajprije krajnji sjever i jug zemlje, prvenstveno gradove Antofagastu, Iquique, Punta Arenas i Porvenir, danas je većina aktivnosti potomaka hrvatskih useljenika koncentrirana u glavnom gradu Santiago de Chileu, gdje ova brojka doseže čak 60 000. U Santiago de Chileu danas postoje čak tri organizacije koje kontinuirano doprinose njegovanju i prenošenju hrvatske kulture i tradicije. To su prvenstveno hrvatsko kulturno društvo Domovina, Hrvatski Klub (Estadio croata) te Društvo profesionalaca i poduzetnika hrvatskog porijekla (CPEAC). Većina hrvatskih potomaka porijeklom je iz Dalmacije, ponajviše s otoka Brača. Ne čudi stoga veliki interes ove višebrojne hrvatske zajednice u Santiago de Chileu u obnovi i interesu autentične dalmatinske kulture klapskog pjevanja.

Klapa Sagena iz Zagreba, koja broji devet članova, jedan je dugovječnijih klapskih sastava u Hrvatskoj. Osnovana 1993, u 26 godina kontinuiranog djelovanja broji stotine održanih nastupa, brojne nagrade na festivalima klapskog pjevanja, te tri samostalna nosača zvuka. Ime Sagena pritom nosi u čast trgovačkim i ratnim brodovima iz flote prvog hrvatskog kralja Tomislava. Među brojnim festivalima, Klapa Sagena sudjelovala je na Omiškom festivalu čak 19 puta, a također je bila sudionik brojnih drugih festivala klapskog pjevanja, poput festivala u Kaštelima, Splitu, Zagrebu i Perastu. Osim u Hrvatskoj, Klapa Sagena održala je i brojne nastupe u inozemstvu, a na svoju listu danas može ubrojiti i jednu od zemalja Latinske Amerike.

Klapsko pjevanje višestruki je pjevački fenomen urbane Dalmacije. Izvorno se termin odnosi na pjevačke skupine od četiri do deset muških pjevača koji pjevaju specifičan repertoar dalmatinskih pjesama a capella. Iako je izvorno klapski sastav muški, danas su sve popularniji i brojni ženski sastavi. Pritom su glavna obilježja tradicionalnog pjevanja a capella usmena tradicija i jednostavna melodija, te ono najvažnije, neizmjerna ljubav prema glazbi i pjevanju. Jedne od najvažnijih značajki klape su lakoća te sposobnost pjevanja bez pomoći glazbenih instrumenata. Teme pjesama obično su ljubav, svakodnevne životne situacije i okolina u kojoj žive. Pjevači klapske pjesme vješti su amaterski pjevači koji su tradiciju pjevanja naučili od svojih predaka. Izvorno su se klapski sastavi, kao neformalne organizirane skupine okupljale u konobama, na uličnim uglovima te ispod balkona pjevajući serenade. Danas se klapsko pjevanje sve više popularizira, pa tako postoje brojni festivali i aktivnosti, ne samo u Dalmaciji već i u regiji i šire, namijenjeni prenošenju ove višestoljetne hrvatske tradicije koja je od 2012. uvrštena i na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine.

Tekst i fotografija: Sara Večeralo

 

Podijeli ovaj članak
Skip to content