Jezična hiža u Beču

2 min čitanja

Program namijenjen predškolskoj i školskoj djeci kojima je hrvatski materinski jezik vode Jelena Tyran, Nika Račić i Kristina Čajić

Pod nazivom „Jezična hiža“, gradišćanski Hrvati subotom u Hrvatskom centru u Beču održavaju jezičnu učionicu i radionicu za djecu, na hrvatskom i gradišćanskohrvatskom jeziku, kao jednom od oblika hrvatskog standardnog jezika.
Program je namijenjen predškolskoj (od 3 do 6 godina) i školskoj djeci (starijoj od 6 godina), kojima je hrvatski materinski jezik.
Radionicu s pregršt roditeljskih pohvala vode Jelena Tyran, djelatnica Hrvatskog centra, inače rođena Čakovčanka udana za gradišćanskog Hrvata, studentica slavistike na Bečkom sveučilištu i asistentica u Hrvatskom centru Nika Račić, rođena u Austriji, čiji su roditelji iz Hrvatske, te Kristina Čajić, odgajateljica u dvojezičnom Dječjem vrtiću „Viverica“, koji djeluje u sklopu Hrvatskog centra.
Kako su rekle Jelena Tyran i Nika Račić, subotnja jezična učionica ima za cilj da djeca bolje upoznaju i dožive svoj materinski jezik i od malih nogu mu se vesele.

„ Sve to kroz igru. Naše je geslo (na)učiti, aktivirati, koristiti i proširiti bogatstvo hrvatskog jezika“, istakla je Tyran. Napomenula je kako u radionicu dolaze djeca gradišćanskih Hrvata i suvremenih hrvatskih doseljenika, te Austrijanaca čiji je jedan od roditelja hrvatskog, ili gradišćanskohrvatskog podrijetla.
„Radionica je otvorena subotom od 10 do 13 sati. Jako se veselim igri i radu s djecom. Nikada nisam mislila da je to toliko zanimljivo. Posebno me veseli da sam došla i u dodir s gradišćanskohrvatskim jezikom, kojeg pomalo učim i jako mi se sviđa“, rekla nam je studentica slavistike Račić.
Sve pohvale Hrvatskom centru u Beču, njihovom predsjedniku Tiboru Jugoviću, kuratoru Petru Tyranu i glavnoj tajnici Gabrijeli Novak – Karall, te svima ostalima koji vode brigu i ulažu velike napore da hrvatski jezik u višejezičnom austrijskom prostoru ne izumre, već ga njeguju i dalje razvijaju.
Gradišćanskim Hrvatima, jednoj od najvećih autohtonih narodnih manjina u Austriji, uspjelo je sačuvati svoj jezik u višejezičnom austrijskom prostoru čak pet stoljeća, i na to su posebno ponosni.
(Fenix Magazin/Snježana Herek)

Podijeli ovaj članak
Skip to content