Francuski izdavač l’Harmattan tiskao je treću knjigu kolekcije „Croatica” Les relations franco-croates dans le domaine de la culture des études et des sciences (VIII-XIX siècles) / Francusko-hrvatski odnosi na području kulture i znanosti (8.-19.stoljeće)/ autora akademika dominikanca Franje Šanjeka
Upravo je kod francuskog izdavača l’Harmattan, izišla iz tiska treća knjiga u nizu-kolekciji „Croatica” Les relations franco-croates dans le domaine de la culture des études et des sciences (VIII-XIX siècles) / Francusko-hrvatski odnosi na području kulture i znanosti (8.-19.stoljeće)/ čiji je autor akademik dominikanac Franjo Šanjek. Knjiga oslikava kako su se uspostavljale i razvijale veze između hrvatskih pokrajina i Francuske, te ukazuje na brojne osobe iz kulturnoga, znanstvenog, političkog i duhovnog područja koje su pridonijele uspostavljanju kontakata i razvoju odnosa između Francuske i Hrvatske. Autor Franjo Šanjek ukratko prikazuje Hrvate koji su doprinijeli francuskoj ali i općenito europskoj kulturi na području znanosti, književnosti i duhovnosti. Ova knjiga, svojim sadržajem i aktualnošću, potpuno ostvaruje cilj kolekcije-niza „Croatica” koji su joj zadali izdavač l’Harmattan i urednik kolekcije, Vlatko Marić, i čija je namjera „omogućiti frankofonskim čitateljima Europe i šire da se upoznaju sa starim hrvatskim narodom, njegovom kulturom, poviješću i sadašnjom stvarnošću”. Stoga se urednik kolekcije nada da će, u skoroj budućnosti, biti objavljeno u ovoj kolekciji još puno drugih knjiga o hrvatskoj kulturi, povijesti i sadašnjoj stvarnosti. Ova kolekcija je prigoda svima onima koji su pisali ili pišu na francuskom svoje znanstvene radove (magisterije i doktorske teze) da ih objave ukoliko budu prihvaćeni od znanstvenog savjeta.
U istoj kolekciji su objavljene još dvije knjige. Knjiga Gabrijele Vidan, La Croatie, son histoire culturelle, ses liens avec l’Europe, (Hrvatska, njezina kulturna povijest i njezine veze s Europom) izišla je 2014., i ima 219 stranica. Autorica na živ i zanimljiv način nastoji oslikati i približiti frankofonskim čitateljima povijest Hrvata i Hrvatske i to s polazišta kulturne povijesti Hrvata ukazujući na sve specifičnosti i vlastitosti hrvatske kulture te kao dijela europske baštine. U svojim prikazima specifičnostima hrvatske kulture, autorica ukazuje da hrvatski narod i njegova kultura na počinju s priznajem hrvatske države koncem dvadesetog stoljeća nego da je hrvatski narod u Europi jedan stari narod čiji su počeci i prisutnost u Europi i europskoj kulturnoj povijesti istovremeni s drugim europskim narodima. Hrvatski narod i njegova kultura nisu imali samo „veze” s drugim europskim narodima, nego su zajedno s njima gradili ono što se danas može nazvati „europski kulturni prostor”. Stoga ova knjiga može poslužiti i kao dobar kulturni povijesni vodič hrvatske kulture. Bilo bi dobro kada bi turistički uredi u frankofonskim zemljama uz turističke vodiče reklamirali i ovu knjigu kao vodič kroz hrvatsku kulturnu prošlost i sadašnjost.
Knjiga Pourquoi et comment la Yougoslavia a disparu. Chroniques d’une dislocation annoncée [1979-1991] (Zašto i kako je nestala Jugoslavija/ Kronika jednog najavljenog raspada, 1979.-1995.) profesora Marka Gjidare, u vrijeme kada mnogi pokušavaju, iz različitih interesa, sagledati što je bila Jugoslavija i napraviti bilancu njenog povijesnog postojanja, sigurno će pomoći mnogima da sagledaju stvarnu sliku što je bila ta država. Ova knjiga skup godišnjih kronika koje je profesor Gjidara objavio u časopisu Annuaire européen d’dministration u razdoblju od 1979. do 1991. U kronikama je analizirao, iz godine u godinu, stanje u Jugoslaviji kako na pravnom, tako na ekonomskom, socijalnom, društvenom i političkom nivou. U svome pisanju se služio pisanim dokumentima koji su objavljivani u Jugoslaviji, svijetu te analizama znanstvenika iz zemlje i inozemstva. Čitatelj će jasno otkriti što je bila Jugoslavija u svojoj društvenoj, pravnoj, sociološkoj, ekonomskoj i političkoj strukturi, i koje su je, kao takve, vodile prema neizbježnom raspadu u vrijeme kada je u njoj počeo prevladavati Miloševićev velikosrpski nacionalizam. Autor knjige to jasno najavljuje et argumentira. Knjiga je prikazana i u časopisu Politique internationale br. 184/ 2015.
(IKA)