Urednica ove čitane trojezične Matičine serijske publikacije je Vesna Kukavica, a građa ovogodišnjega sveska, koja povezuje 10 zemalja svijeta sa 4 kontinenta, raspoređena je na 400 stranica u 8 tematskih cjelina, koji sadrži 34 samostalne autorske studije posvećene kulturnim praksama suvremenih hrvatskih migranata i ilustriran je mnoštvom fotografija
U nakladi Hrvatske matice iseljenika upravo je objavljen godišnjak- Hrvatski iseljenički zbornik 2014. koji sadrži 34 samostalne autorske studije posvećene kulturnim praksama suvremenih hrvatskih migranata. Urednica ove čitane trojezične Matičine serijske publikacije je Vesna Kukavica. Građa ovogodišnjega sveska, koja povezuje 10 zemalja svijeta sa 4 kontinenta, raspoređena je na 400 stranica u 8 tematskih cjelina, ilustriranih s mnoštvom fotografija. Priloge su pisali renomirani domaći i strani stručnjaci H. Sablić Tomić, D. Rosandić, A. Z. Kinda-Berlakovich, D. Gjenero, M. Knezović, B. Perić, S. Kale, V. Grubišić, V. Bailey, E. Zelić, G. Cvitan, S. Vulić, S. Švec Španjol, W. F. Lalich, I. Čizmić, G. Borić, N. Barić, R. March, E. Marin, T. Rudež, I. Buljan, Ž. Lovrenčić, O. Ljubišić, Ž. Holjevac i dr.
Najopsežnija je studija dviju mladih etnologija s zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta i to Marijete Rajković Iveta i Martine Mišetić, koje su s etnološkog i kulturno-antropološkog motrišta istražile najraseljeniju našu regiju Ličko-senjsku županiju. Studija čitatelju otvara novi put spoznavanja jednoga segmenta slike hrvatskoga (etno)kulturnog prostora.
Toj se tematici pridružio i istaknuti američki etnomuzikolog Richard March, koji u Zborniku razmatra recentne tehnološke i političke promjene koje su utjecale na tradiciju hrvatskog tamburaškoga glazbovanja u Sjedinjenim Američkim Državama. Navodeći konkretne primjere, raspravlja o stilskom unificiranju kao rezultatu sve manje izolacije sjevernoameričke tamburaške tradicije od Hrvatske i Vojvodine odakle potječe, te među zemljopisno odijeljenim američkim zajednicama u kojima duže od stojeća žive glazbenici hrvatskih korijena. Spominje i poboljšanje komunikacija slijedom dostupnosti internetskih stranica, glazbe koja se može slušati on-line, ali i mobilnih telefona, satelitske televizije te jeftinijih zrakoplovnih putovanja.
Hrvatsko-slavensko potporno i prosvjetno društvo koje su osnovali naši doseljenici u blizini rudnika zlata u Boulderu (Zapadna Australija) prije točno 100 godina prva je slavenska organizacija koja je imala svoje prostorije u Australiji prije Prvoga svjetskog rata – otkriva australski Dalmatinac Walter F. Lalich, profesor Sveučilišta Macquarie iz Sydneyja. Marginaliziranim doseljenicima u vrijeme zlatne groznice, koji su obavljali najteže poslove kao rudari i drvosječe, bio je to dom desetljećima. Zgrada postoji i danas, ali je promijenila i namjenu i korisnike – sada je crkva. Zdanje je to neosporne baštinske vrijednosti koje svjedoči o zlatnome tragu našega radništva pod Južnim križem, čiji su krv, znoj i suze utkani u kulturni razvoj Goldfieldsa s lokalnim, komunalnim, domovinskim i svjetskim događajima. Ovaj izvorni znanstveni rad upozorava na čimbenike osnutka Društva 1913., ali i izazove s kojima se to fraternalističko udruženje suočavalo u izmijenjenim tehnološkim te društvenim i ideološkim okolnostima.
Zanimljiva je studija iz područja humane geografije autorice Marije Galić koja prepoznaje specifične značajke američke i europske geografije koje se pokazuju važnima za narativne strukture romana uronjenih u posebno migrantsko iskustvo troje hrvatsko-američkih pisaca, i to Edwarda Ifkovica, Josipa Novakovicha i Mary Helen Stefaniak.
Stalni suradnik Matičina godišnjaka, publicist Gojko Borić iz Njemačke, autor je osvrta na djelovanje hrvatskih iseljenika u glavnom gradu Španjolske, dosad prvoga sustavnoga pregleda te vrste. Hrvati su u Madrid dospjeli nakon završetka Drugoga svjetskoga rata i niza proživljenih nepravednih postupaka, stekavši ondje mir i pravo na naobrazbu i stvaralaštvo.
Zbornik donosi prvi cjeloviti pregled hrvatske zajednice u Poljskoj iz pera Slavena Kale (Institut Ivo Pilar). Danas u Poljskoj živi oko tristo pripadnika naše zajednice. Uz Veleposlanstvo RH i više počasnih konzulata te katoličku misiju, u Varšavi djeluje Poljsko-hrvatsko društvo i Hrvatska nastava.
Zbornik redovito prati otkrića hrvatskih znanstvenika u svijetu. Matičina stalna suradnica Tanja Rudež u ovom borju izdvaja dvoje vrsnih prirodoslovaca Bojana žagrovića i Ivu Tolić-Nørrelykke. Bojan Žagrović djeluje u istraživačkoj skupini na Max F. Perutz Laboratories (MFPL) Sveučilišta u Beču kao uspješan računalni biolog, matematičar, biofizičar i kemičar − riječju multidisciplinarni znanstvenik, koji je proglašen jednom od 30 dolazećih zvijezda u svjetskoj znanosti. Znanstvenica Iva Tolić-Nørrelykke, voditeljica je prestižnih projekata od 2005. godine na Max Planck Institutu za molekularnu staničnu biologiju i genetiku u Dresdenu, zadivivši planetarnu istraživačku zajednicu famoznim kvascem-besmrtnikom. Nakon niza projekata koje Tolićevoj financira Njemačka zaklada za znanost, naša se znanstvena zvijezda namjerava vratiti u rodni Zagreb. S fizičarom dr. Nenadom Pavinom ima zajednički projekt u sklopu fonda Jedinstvo uz pomoć znanja MZOS-a.
Ukratko, tematske cjeline Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Baština, Duhovnost, Znanost te Nove knjige sadržavaju vrlo raznorodnu građu o našim znanstvenim i književnim zvijezdama, jezikoslovcima, umjetnicima različitih provenijencija od elitnih modernista (na naslovnici mitska Penelopa B. Čikoša, 1903.) do suvremenih performera. Nisu izostale ni uobičajene uzbudljive priče vezane za životne izazove raseljenih hrvatskih obitelji s udaljenih meridijana i paralela.
Tekst: Marija Matković