Uz domaćine iz Pučke scene Hrvatske čitaonice Hercegovac, svoja su kazališna dostignuća na Danima predstavili Amatersko kazalište Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, Putujuća scena iz Stuttgarta, Hrvatsko amatersko kazalište iz Travnika, Piccolo Teatar iz Starog Grada na Hvaru i Ladislavsko amatersko kazalište Danjgube
Tradicija se obično predstavlja kao izraz trajne vrijednosti. U tom smislu, na području kazališnog amaterizma, „Dani hrvatskog pučkog teatra“ u Hercegovcu potvrdili su svoju važnost. Već 26 godina, zadnjeg vikenda u veljači, ovo malo mjesto na granici Moslavine i Slavonije okuplja amaterske kazališne družine iz Hrvatske, ali i iz iseljenih i manjinskih hrvatskih zajednica.
Ove godine, 28. i 29. veljače, uz domaćine iz Pučke scene Hrvatske čitaonice Hercegovac, svoja kazališna dostignuća predstavili su Amatersko kazalište Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, Putujuća scena iz Stuttgarta, Hrvatsko amatersko kazalište iz Travnika, Piccolo Teatar iz Starog Grada na Hvaru i Ladislavsko amatersko kazalište Danjgube.
Pod pokroviteljstvo Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Bjelovarsko-bilogorske županije, Općine Hercegovac, a u organizaciji Hrvatske čitaonice Hercegovac i Hrvatske matice iseljenika ova manifestacija započela je u petak, 28. veljače navečer obraćanjima predsjednice Hrvatske čitaonice Hercegovac Zrinke Cjetojević, ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Mije Marića, načelnika Općine Hercegovac Bore Bašljana i zamjenice pročelnice Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i šport Bjelovarsko-bilogorske županije Žane Vukoje.
Prve večeri predstavama „Mlaćenici i plaćenici“ Miroljuba Nedovića predstavili su se domaćini, kao i gosti iz Crne Gore komadom „Nasljeđujemo to načelo što daše nam djedovi“ Dijane Milošević. Prvu večer zatvorili su gosti iz Bosne i Hercegovine adaptacijom kratke priče F. M. Dostojevskog „Krokodil“. U subotu, 29. veljače, ono što znaju i umiju pokazali su gosti iz Stuttgarta komadom „Udavače“ Gordane Bećirović, LAK Danjgube s „Em je doš’o, em bi oš’o“ Đurđice Lužanić Kudjeljak, kao i gosti s Hvara „Francuskim kafićem“ Theodora Rogera.
Osim šti su publici i drugim amaterskim družinama predstavili rezultate svoga rada, susret u Hercegovcu imao je i ove godine edukativno obilježje zahvaljujući radionici redatelja iz Travnika Anta Bilića.
Događanja u Hercegovcu ruše ogradu između onih koji kulturu stvaraju i onih koji je konzumiraju. Kultura, a posebno kazališni amaterizam, plodna je i inovativna i tada kada nije monopol onih kojima je ova dio profesionalnog angažmana. Pravo na kulturu nije samo pravo na njeno pasivno promatranje nego i pravo na sudjelovanje u njenom oblikovanju. U slučaju Hercegovca to nije bitno samo kao izraz ostvarenja navedenog „prava“, već i kao mjesto kovanja veza s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Kultura se i u ovom malom mjestu pokazala kao moćno sredstvo povezivanja, često utjecajnije i od politike i gospodarstva.
Tekst: Marin Knezović