Sudjelovanje na XVI. reštaračkim susretima pjesnika 13. – 15. rujna ove godine, osim osobitih književnih događanja – a mjesno je Književno likovno društvo predvođeno gospodinom Ivanom De Villa samo potvrdilo iznimnu profesionalnost i kvalitetu, što je široj javnosti dobro poznato – dalo je priliku da se, nadasve putem pjesničke komunikacije, ali ne samo, kulture približe ljudima, ali i ljudi jedni drugima.
Kako i Demokratski savez Hrvata u Rumunjskoj (D.S.H.R.) vidi u susretima priliku razmjene iskustava, približavanja i upoznavanja, po povratku u Rumunjsku, uslijedilo je pismo namjere Općine Lupak i gradonačelnika Marjana Vlasića Općini Rešetari i gradonačelniku Zlatku Agi, s ciljem suradnje dviju općina.
Tako nam je 7. studenog ove godine u Općinu Lupak stiglo izaslanstvo iz Rešetara predvođeno načelnikom Općine gospodinom Zlatkom Aga, a uz njega su bili gospodin Ivan De Villa, predsjednik Književno likovnog društva Rešetari i Zdravko Šamal, član savjeta načelnika.
Susretima u Općini Lupak, mjesnim školama Lupak, Ravnik, Vodnik i Klokotić nazočili su domaćini predvođeni gospodinom Marjanom Vlasićem, načelnikom Općine Lupak.
Uz navedena mjesta Općine Lupak, gosti su obišli i Karaševo te Rešicu, a s administrativnim, edukacijskim i općenito sa stanjem Hrvata u Rumunjskoj upoznali su ih g. Marjan Vlasić, načelnik, g. Matej Veca, zamjenik načelnika, gospođe Marija Mincan i Marija Latchici, djelatnice Općine, g. Marjan Ghe. Lukačela i prof. Marija Muselin, OŠ Lupak, prof. Marija Draghia i gđa Marija Banac, OŠ Ravnik, prof. Marjan B. Lukačela i Marjan Lukačela, OŠ Klokotić te g. Petar Hategan, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Rumunjskoj.
Gosti su se i sami mogli uvjeriti u relativno dobro stanje hrvatske riječi i tradicije među Hrvatima u Rumunjskoj, koji u Rumunjskoj žive od početka 14. stoljeća, a činjenica, pak, da su na sastanku bili đaci Sveučilišta u Zagrebu: g. Marjan B. Lukačela, Marjan Ghe. Lukačela i g. Petar Hategan, diplomirani profesori hrvatskog jezika i književnosti, daje nadu da će se hrvatski identitet očuvati te da će se svijest o pripadnosti obogatiti kvalitetnijim edukacijskim sadržajima.
Budući da su obje zemlje članice Europske Unije, do manjina kao istinskih mostova među dvjema državama može se stići obrazovanjem i usvajanjem temeljnih vrednota, područja na kojima se nazire i suradnja među mještanima dviju općina.
Vrednote su se tijekom vremena Hrvatima prenosile nadasve u obitelji i u crkvi. Svećenici su bili glavni prenositelji znanja, spoznaja, vjerovanja, legendi, običaja, kulturnih vrijednosti i vjerskih istina. A da su crkve i danas središnja mjesta u životu Hrvata u Rumunjskoj, to se moglo vidjeti tijekom razgledavanja i obilaska te susreta i razgovora sa svećenicima Marjanom Tinkulom, župnikom Župe Lupak te s vlč. Petrom Dobrom, župnikom Župe Klokotić.
Dobro iskorišteni Europski fondovi, što se, naglasilo tijekom susreta, također može postići obrazovanim kadrom, jače povezivanje među pjesnicima – a već su počele pripreme za XVII. rešetarački susreti pjesnika – čvršća suradnja među općinama i udrugama, mogu pridonijeti općem razvoju hrvatske manjine u Rumunjskoj.
Plemenitu će ulogu posrednika uspostava suradnje među gradovima i općinama, među školama i udrugama, D.S.H.R. nastaviti s provedbom relevantnih programa i projekata. Kontinuirano obrazovanje mladih, suradnja učenika, studenata i nastavnika iz Rumunjske sa svojim kolegama iz Hrvatske i svijeta, usklađivanje stavova lidera i zajednički dogovor, dobra komunikacija, međusobno povezivanje umjetnika, redoviti susreti izaslanstava i trajna potpora projekata i programa koji traju više od dvije godine jest preduvjet uspostave kvalitetnih i dugoročnih odnosa.
Razloga za optimizam ima. Naime, tijekom godine su se mladi, pripadnici hrvatske manjine koja živi u Rumunjskoj, družili, susretali, u Hrvatskoj boravili, na natjecanja se odazvali, među volontere se uvrstili i fakultete upisali. No, ne vole samo oni hrvatsku riječ već i njihovi vršnjaci Rumunji. Prigodni domjenak, kojeg je u Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Bukureštu upriličila veleposlanica RH u Bukureštu, mr. sc. Andrea Gustović Ercegovac, i to za vrijeme službenog posjeta predsjednika Sabora Republike Hrvatske Rumunjskoj, gospodina Josipa Leke, obilježio je činjenicu: prvo, da se hrvatski jezik i književnost počeo učiti na Katedri za slavenske jezike i književnost od 1996. u okviru srpske i hrvatske filologije, a od 1998. samostalno kako Hrvatski jezik i književnost, za što je bio jako zaslužan g. dr. prof. Dorin Gamulescu, prisutan na domjenku; drugo, da se od 2013., dakle od ove godine, hrvatski jezik i književnost, kao i kultura i civilizacija, zahvaljujući šefici katedre gđi prof. dr. Antoaneti Olteanu i dr. Mariji Latchici, uče i kao primijenjeni moderni jezik (rum. limbi moderne aplicate). To znači da trenutno hrvatski jezik na Sveučilištu u Bukureštu studira osamnaest studenata na trećoj godini i dvadeset osam na prvoj godini te da je 3. studenoga, inače Dana Sveučilišta u Zagrebu (utemeljeno davne 1669., 23. rujna, kada mu priznaju status i povlastice, a 3. studenoga 1671., na saboru hrvatskog kraljevstva i prihvaćeno) s pravom odabrano za rijetko i hvale vrijedno prigodno obilježavanje. Na spomenutom su domjenku, uz visokog gosta – predsjednika Sabora Republike Hrvatske – domaćina – veleposlanicu Andreu Gustović Ercegovac i djelatnike Veleposlanstva, uzvanike: predstavnike crkava i udruga Hrvata u Rumunjskoj, gospodarstvenika hrvatskog podrijetla koji posluju u Rumunjskoj, bili i bivši đaci Sveučilišta u Zagrebu, stipendisti Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, pripadnici hrvatske manjine u Rumunjskoj: g. Slobodan Đureć Gera, saborski zastupnik i predstavnik Hrvata u rumunjskom Parlamentu, dr. Marija Latchici, profesorica hrvatskog jezika i književnosti u mjesnim školama i na Sveučilištu te g. Petar Hategan, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Rumunjskoj.
Ustrajat ćemo na sigurnom putu približavanja ljudi i kultura.
Tekst: Petar Hategan