Elektroničko izdanje obnovljenog časopisa Gaudeamus (br. 19, 2015) slavi 25. jubilej uspješnog djelovanja svog nakladnika AMCA-e iz Toronta. S druge strane planeta, u Sidneyju na Mreži je dostupan časopis Croatian Studies Review, dok u Južnoj Americi digitaliziraju staru iseljeničku periodiku

Elektronički časopisi hrvatskoga iseljeništva nisu više rijetkost. Prisutni su na internetu pretežito u višejezičnom obliku i to na hrvatskom, engleskom i španjolskom. U Australiji Croatian Studies Centre Sveučilišta Macquarie iz Sidneyja od 1997. g. na engleskom objavljuje časopis Croatian Studies Review kojeg uređuje mr. sc. Luka Budak, podupirući otvoren pristup publikacijama na Mreži pa se svi stariji brojevi CSR odnedavno mogu preuzimati na Portalu hrvatskih akademskih časopisa Hrčak i na online bazi časopisā Central and Eastern European Library.
Hrčak je središnji domovinski portal koji na jednom mjestu okuplja 397 časopisa. Najčitaniji časopis na španjolskome jeziku Studia Crotatica urednika José M. Vrljička prvi je prešao na Mrežu među našijencima u Argentini (1997). Nakladnik mu je Instituto Croata Latinoamericano de Cultura iz Buenos Airesa, gdje je ovih dana uredništvo proslavilo 55 obljetnicu izlaženja tog kultnog emigrantskog glasila.
Čileanska Hrvatica iz Punta Arenasa Safira Tobar Ivelich trenutačno kao znanstvena novakinja radi na projektu Identitet kraja svijeta: Patagonije, Ognjene zemlje i Antarktika Sveučilišta Magallanes iz Čilea u sklopu kojeg digitalizira za repozitorij knjižnice Patagonije Aike stare novine hrvatske zajednice – nudeći pionirsku iseljeničku periodiku u otvorenom pristupu. Prva publikacija iz 1905. ondje blizu Južnoga Pola su Male novine urednika Petra Gašića, a zatim se pojavljuje Domovina (1908. – 1910. ), da bi je kasnije urednici preimenovana u Novo doba koje je fantastično uređivao Lucas Bonacic Doric. Slijede ih desetci naših časopisa u Južnoj Americi, koji će od sredine prošloga stoljeća uglavnom prijeći na španjolski jezik.
Ove jeseni pozornost nam je privukao 19. broj obnovljenog Gaudeamusa u prigodi srebrenog jubileja svog nakladnika AMCA-e Toronto. Gaudeamus je časopis za kulturna i društvena pitanja s naglaskom na kanadsko-hrvatskim dodirima Udruge hrvatskih sveučilištaraca AMCA-e Toronto. Idejni pokretač lista, uz prvu urednicu Rinu Šlezić, kanadska je Zagrepčanka Srebrenka Bogović. Naši iseljenici devedesetih su pokrenuli, uz ostale važne projekte, i časopis na engleskom koji postaje antiratnim glasilom svih istoimenih društava u Sjevernoj Americi. Uredništvo su vodili Marica Čunčić, Vesna Blažina i Branko Hržić te nanovo neumorna Bogovićeva.
Gaudeamus je izlazio (1990. – 1999.) u nakladi od 3.000 primjeraka, stekavši čitatelje među hrvatskim sveučilištarcima diljem Sjeverne Amerike, Europe i Australije. Upućivan je svim knjižnicama, uključujući i Library of Congress, te članovima kanadskog parlamenta – šireći istinu o borbi hrvatskog naroda za neovisnost. Posljednji, 18. broj lista u prvom tečaju izašao je 1999. Svi su brojevi off line srećom dostupni na DVD-u uz arhivističku zbirku Dokumenti iz iseljeništva – Uloga hrvatskih intelektualaca u borbi za slobodnu Hrvatsku urednika Vladimira Benkovića (2014), koja fascinantno dokumentira djelovanje AMCA Toronto na čak 1.280 stranica. Kanadski Gaudeamus su obnovili njegovi osnivači u Ontariju pa vjerujemo da će mu drugi tečaj izlaziti dugo u Torontu, čije metropolitansko područje ima 5 milijuna ljudi. Lijepo grafički oblikovan časopis opseže 44 stranice. Priloge su pisali na oba jezika S. Bogović, D. Piskač, B. Komparić, D. Tussing-Orwin, M. Vranić, E. Margois, I. Štagljar, J. Scott Cowan, N. Mažar, D. Lalić, S. Poljanec Borić, V.Grošl, M. Parić i drugi. Torontskom AMCA-om predsjedali su Ivo Hrvoić, Vladimir Bezjak, Valentina Krčmar, Nikola Demarin, dok je aktualni predsjednik Krešimir Mustapić. U Upravnom odboru sada djeluju N. Sesar Raffay, A. S. Benko , Z. Weing, M. Fabek, V. Grošl, Ž. Odorčić i J. I. Robić. Sveučilištarci AMCA DOMUS, i oni iz inozemstva AMCA MUNDUS sjajno rade za opće dobro! Potporu obnovljenom Gaudeamusu dale su obitelji: Grošl, Mrnjec, Tumpić, Mudronja, Munjić, Mustapić, Robić, Seidl i Vukšinić.
Iznimne je vrijednosti u br. 19. (2015) Izvješće o izvođenju hrvatskih kolegija pri Odjelu za slavenske jezike i književnosti sveučilišta u Torontu u akademskoj godini 2014./2015., koje je napisao Davor Piskač; Također tu je i kratak osvrt na povijesni Sporazum o suradnji između Sveučilišta u Zagrebu i University of Toronto pod naslovom Hrvatski kolegiji na University of Toronto iz pera Branke Komparić. Na tri kolegija, saznajemo iz Gaudeamusa, posvećena hrvatskoj kulturi i književnosti ukupno se prijavilo 69 studenata. Najviše ih se prijavilo na novi kolegij Mediteranski gradovi, ukupno 49 studenata. To je kolegij koji propituje hrvatske mediteranske gradove u odnosu na mediteransku kulturu, a s obzirom na broj upisanih studenata, posve je očito kako je kolegij došao u pravo vrijeme i kako je ideja predsjednika AMCA Nikole Demarina bila odlična. Aktivna prisutnost hrvatskih studija na najvećem kanadskom sveučilištu, University of Toronto, koje je rangirano među prvih dvadeset sveučilišta u svijetu, veliko je priznanje Sveučilištu u Zagrebu te ujedno najznačajniji doprinos AMCA-e Toronto dugoročnom očuvanju identiteta hrvatske zajednice u Americi. Semper sint in flore!

Tekst: Vesna Kukavica