Bibliografija radova Bogdana Radice na jednom mjestu kapitalan je doprinos hrvatskoj političkoj i kulturnoj misli 20. stoljeća iz pera našeg znamenitog mislioca i disidenta s višedesetljetnom američkom adresom. Knjiga na više od tri stotine stranica donosi cjelovit pregled radova jednog od najznačajnijih hrvatskih intelektualca 20. stoljeća – povjesničara, književnika i publicista koji je veći dio života djelovao u Sjedinjenim Američkim Državama te predstavlja vrijedan doprinos hrvatskoj znanstvenoj i kulturnoj baštini i važan izvor za akademsku zajednicu te znanstvene istraživače inozemne Croatice.
Na Kliofestu – Festivalu povijesti, 7. svibnja, održano je predstavljanje knjige „Bogdan Radica: bibliografija (1922. – 2018.)“, vrijednog bibliografskog izdanja koje sustavno obrađuje opus jednog od najvažnijih hrvatskih publicista i intelektualaca 20. stoljeća s polustoljetnom američkom adresom. Predstavljanje u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu organizirali su Hrvatska matica iseljenika i Književni krug Split. Na predstavljanju su o knjizi govorili dr. sc. Wollfy Krašić, dr. sc. Ivana Hebrang Grgić te autori mr. sc. Zdravka Bušić i mr. sc. Ivan Miletić, dok je promociju moderirala Vesna Kukavica, rukovoditeljica Matičina Odjela za nakladništvo.
Među istaknutim uzvanicima bili su izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, predstojnik Ureda predsjednika Sabora Matej Brečić; izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić; izaslanik ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana, posebni savjetnik dr. sc. Domagoj Knežević; ravnateljica NSK u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević; pomoćnik ravnatelja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar dr. sc. Ivan Hrstić, te prof. dr. sc. Damir Agičić, predsjednik Programskog odbora Kliofesta.
Povijest hrvatskoga iseljeništva i kulturna povijest Hrvata izvan Republike Hrvatske imaju svoje reprezentativno mjesto u sklopu Kliofesta od njegova utemeljenja. Ovogodišnji program poseban je naglasak stavio na iseljeničke bibliografije koje otkrivaju bogatstvo pisane građe o hrvatskoj dijaspori — stvaralaštvu koje je sastavni dio i hrvatske kulture i kultura zemalja u kojima Hrvati žive, od Aljaske do Ognjene zemlje, preko juga Afrike pa sve do Australije, Novoga Zelanda i europskog susjedstva.
Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika mr. sc. Zdeslav Milas pozdravio je okupljene uzvanike i goste te istaknuo značaj ovog djela.
„Prateći recentnu historiografsku produkciju iseljeničke tematike, uočili smo knjigu Književnog kruga iz Splita koja zavrjeđuje posebnu pozornost svojim sadržajem i opsegom u okviru Festivala povijesti. Posrijedi je impresivna knjiga koja ukoričuje više od četiri tisuće bibliografskih jedinica povjesničara i književnika s polustoljetnom američkom adresom, Bogdana Radice, koju su priredili ovdje nazočni autori, magistri znanosti Zdravka Bušić i Ivan Miletić. Ako uspoređujemo visoke stručne standarde u bibliografiji koje provodi Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu digitalne epohe, možemo reći da je, kada je iseljeništvo u pitanju, taj standard početkom 21. stoljeća potvrdila doktorica Nataša Bašić sastavivši retrospektivnu bibliografiju kultne Hrvatske revije, dok je ovaj autorski dvojac Bušić – Miletić proširio naše bibliografske horizonte iščitavajući inozemnu periodiku engleskoga govornog područja u kojoj su rasuta djela povjesničara Bogdana Radice. Jasno, autorski dvojac s Radicom je na američkom tlu dijelio i emigrantsku dramu druge polovice 20. stoljeća, što ih je dodatno osnažilo u izradi ove knjige posvećene perjanici iseljeničkog tiska“, istaknuo je ravnatelj.
U ime nakladnika Književnog kruga Split nazočnima se obratio mr. sc. Luka Marković ističući značaj književne misli i političkog vizionarstva Bogdana Radice te poseban Radičin ponos na mediteransku kolijevku u Splitu u kojoj je rođen.
Dr. sc. Wollfy Krašić u svom se izlaganju prisjetio velikog povijesnog značaja djelovanja Bogdana Radice.
„Bitan Radičin doprinos svakako je to što je bio dio intelektualnog kruga koji je već sredinom šezdesetih godina, kroz osobne kontakte i javne tekstove, podržavao djelovanje domovinskih intelektualaca, uključujući i komuniste, od kojih je jedan dio kasnije prešao u disidentske krugove. Tako su temelji onoga što se 90-ih nazivalo jedinstvom domovinske i iseljene Hrvatske zapravo postavljeni mnogo ranije, u početnim dionicama Hrvatskog proljeća“, objasnio je Krašić.
O bibliografskom značaju knjige govorila je i dr. sc. Ivana Hebrang Grgić, koja je objasnila kako iza ovakvog pothvata stoje dugotrajan rad i iznimna preciznost. Istaknula je kako je ova bibliografija posebno važna u današnje vrijeme kada je u moru informacija ponekad teško prepoznati onu pravu, a upravo takve detaljne i pouzdane informacije ova knjiga doista nudi.
„Ovo nije knjiga koju ćete uzeti i čitati prije spavanja kako biste se zabavili, nego prije svega vrlo važan priručnik u kojem je na jednome mjestu okupljen važan segment hrvatske baštine“, rekla je Hebrang Grgić.
Na kraju su o knjizi govorili autori mr. sc. Zdravka Bušić i mr. sc. Ivan Miletić. Saborska zastupnica i predsjednica saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske objasnila je kako su proveli mjesece skupljajući i pregledavajući djela Bogdana Radice. Otkrila je kako je dio materijala stigao avionom u kutijama, a neka djela bilo je vrlo teško očitati jer su dostupna isključivo u tiskanom obliku koji mora odoljeti zubu vremena.
Mr. sc. Bušić istaknula je i kako ovo djelo za nju ima poseban značaj jer je Bogdan Radica ostavio dubok trag u njezinu životu. Prisjetila se njihovih susreta u New Yorku, ali i činjenice koliko su mladi mogli naučiti od njega.
„Potaknuo nas je na rad, na razmišljanje, upućivao nas je kako da se ne izgubimo u tom velikom svijetu. Bogdan Radica za nas je bio svjetionik. Sve ove sate, dane i mjesece rada od srca sam posvetila čovjeku koji me toliko toga naučio“, rekla je autorica Bušić te pozvala studente Hrvatskih studija koji su prisustvovali promociji da svakako pročitaju djela Bogdana Radice.
Razgovor o djelu i nasljeđu Bogdana Radice pokazao je koliko su teme hrvatske kulturne i političke baštine, kao i uloga iseljeništva u očuvanju i predstavljanju hrvatskog identiteta u svijetu, i danas važne i aktualne.
Tekst i foto: HMI 
