Božić se ne slavi samo kao spomen na neko vrijeme i sudbonosni događaj prije dvije tisuće godina, nego i kao nadahnuće i snaga u teretu vlastitih i tuđih briga i tjeskoba, u neispunjenim osobnim i društvenim očekivanjima.
Piše: Fra Šimun Šito Ćorić
Uz sav prespori razvoj svekolike uljudbe tijekom ljudske povijesti, te unatoč tomu što su tisućljeća sitniš nasuprot vječnosti, ipak čovječanstvo pomalo i stalno raste u dobru i sve više svjetlo nadjačava tamu kao pojam dobra nad zlom, kao pojam sreće nad nesrećom. Danas milijarde ljudi bespomoćno pred kamerama prate svakodnevno nasilje i ubijanje ljudi diljem našega svekolikim stvorenjima povlaštenoga planeta, a stotine milijuna su žrtve rata, siromaštva, progona i raznih nasilja. Tu su također pod nekim upitnikom dobrota i zloća svakog čovjeka posebno, za koju, odnosno protiv koje se treba najprije svatko za sebe boriti. Biblija se hrabro usudila, iako simbolično i povremeno, zaokružiti četiri tisućljeća nedovoljno poznate ljudske povijesti do Kristova rođenja kojim je završila ta „stara“ i počela „nova era“ u svijetu. Kad se u našemu narodu nije moglo označavati vrijeme „prije Krista“ i „poslije Krista“ kao danas, nije općoj javnosti ni bilo u svijesti da je i to s novom i starom erom bilo primjereno označavanje vremena prije i poslije dolaska i rođenja na naš planet toga „malog Boga“, Božića!
Stoljećima prije toga bilježeni su brojniji adventi i došašća, iščekivanja Njegova dolaska, ponekad iskrenija i duhom bogatija nego „iščekivanje“ i slavlja Njegova rođendana u naše vrijeme. Ono nam ipak svake godine nudi spoznaju i dovodi u svijest da Božićna svjetlost može biti spas i onda za nas, kad se na nju slabo ili uopće ozbiljno ne obaziremo, kad se ponašamo na štetu sebi i ljudima pokraj sebe. Sve svete knjige raznih religija vrve od suprotstavljanja svjetla i tame, prokazuju vladare i pojedince plemena i naroda koji se češće koriste tamom nasilja, bezosjećajnosti za druge (kao ono za trudnu Ženu u Betlehemu), svagdanjim lažima i podvalama, neiskrenošću i zaplotnjaštvom, a rjeđe svjetlom pravde, istine i djelotvorne dobrote. A zdrava religioznost očituje se isključivo djelima, kao što danas u tome znanost potvrđuje Bibliju, ili doslovce riječi apostola Jakova: „Što će ti vjera ako ne rađa dobrim djelima!“
Stoga, Božić se ne slavi samo kao spomen na neko vrijeme i sudbonosni događaj prije dvije tisuće godina, nego i kao nadahnuće i snaga u teretu vlastitih i tuđih briga i tjeskoba, u neispunjenim osobnim i društvenim očekivanjima, u tolikim posrtanjima i smrtnim izopačenostima ovoga svijeta. Potiče sve da iziđu iz osobnih i svjetskih sukoba i nesporazuma, iz ljudske bijede protkane s dva najveća grijeha predvoditelja života na kugli zemaljskoj – ratom i siromaštvom.
Neusporediva blagost, sveopći mir i spasonosna poruka te obitelji stjerane u neku štalu u Palestini sve nas potiče na osobnu brigu i požrtvovnost prema ljudima u nevolji i potrebi. O tome je i papa Leon XIV. uputio poruku svijetu za ovogodišnji Svjetski dan siromaha. U njoj između ostalog ističe i ovo: „Kod promicanja općeg dobra, naša društvena odgovornost temelji se na stvaralačkom činu Boga koji svima daje zemaljska dobra. Ona kao i plodovi ljudskog rada također bi trebali biti jednako dostupni svima. Jer pomaganje siromašnima je više pitanje pravde, nego milosrđa.“
Uz ovo današnje pretjerano konzumentsko i često tek običajno i vanjsko „slavljenje“ Božića, bilo bi djelotvornije za osobno i opće dobro da svi osjetimo istinsku radost i sreću otvarajući svoje srce i torbe darova ne samo rodbini i prijateljima, nego i onima koji nam ne mogu uzvratiti, kojima život nije bio tako dobar kao nama, onima siromašnijima od nas. Pa iako to bila i kap vode na užarenome maču, brisanje i samo jedne suze na nekom uplakanom licu. Za uljudbenog čovjeka je zdravo, ni u kući ni izvan nje, ne gledati kako bi se od drugih mogao okoristiti, nego kako bi mogao biti od pomoći i koristi drugima. I takva praksa i ponašanje, bez nezdrave sebičnosti, sigurno će nam pomoći da budemo bliže Betlehemskome djetetu, to jest da cjelovitije proslavimo i imamo sretniji Božić i plodniju novu 2026. godinu!
