CROkulturom po svijetu by Lucija Starčević
Pod okriljem Hrvatske katoličke misije Offenbach djeluje folklorna skupina Dijaskorak u kojoj aktivno program provodi čak sedam različitih skupina – od onih najmlađih do seniora.
U svome bogatom repertoaru ovo društvo obrađuje tradicionalne hrvatske napjeve, a u svome fundusu posjeduju čak 200 različitih nošnji od Slavonije do Dalmacije. Hrvatska matica iseljenika dodijelila im je 2019. priznanje za doprinos očuvanju hrvatske tradicijske kulture i nacionalnoga identiteta u iseljeništvu, a u razgovoru s čelnicom udruge Sandrom Pokupec doznajemo koji su im planovi za budućnost te kako plesom i pjesmom okupljaju mlade generacije tamošnjih Hrvata.
Kada je društvo osnovano i otkud mu ovo vrlo zanimljivo ime?
Dijaskorak kao folklorna skupina postoji od 2003. godine, ali je do 2019. djelovala pod okriljem Hrvatske katoličke misije Offenbach. Nakon izmjene Zakona o osnivanju kulturno-umjetničkih društava u Njemačkoj postali smo 2019. godine samostalna udruga za očuvanje hrvatske folklorne baštine i tradicijske kulture pod nazivom „Dijaskorak kroatischer Kulturverein e.V.“. Samo ime Dijaskorak nastalo je kao prekretnica u našem radu. Te godine pojavila se potreba i želja da se dotadašnji repertoar pročisti od koreografija za koje su autori, aranžmani i notni zapisi bili nepoznati te obogati novima. Iste godine krenulo je i planiranje osnivanja tamburaškog sastava, uvođenje tradicijskih glazbala kao i planovi za nabavu novih, autentičnih nošnji. Tada smo zaključili – treba nam novo ime! Naši članovi imali su svakojakih ideja pa je tako igrom riječi „koraci u dijaspori” slučajno nastalo ime „Dijaskorak”. Ime se svima učinilo zanimljivim, jedinstvenim i nezamjenjivim tako da od tog trenutka svojim radom težimo biti folklorna skupina koja gradi prepoznatljiv umjetnički izričaj – koraka u dijaspori.
Koliko različitih skupina ima u društvu?
Udruga djeluje u ukupno sedam skupina koje uključuju dječju i srednju folklornu skupinu, folklornu skupinu za odrasle, muški i ženski vokalni sastav, tradicijska glazbala i tamburaški sastav.
Koje biste projekte i programe koje ste do sada provodili izdvojili kao najvažnije?
Vrlo je teško izdvojiti samo neke jer smo uz svaki stekli neko iskustvo koje nam je pomoglo da rastemo i dalje se razvijamo. Možemo reći da smo jako ponosni na naša dva cjelovečernja koncerta koja su održana u 2019. i u 2023. godini, kao i na prvi samostalni koncert naše muške i ženske vokalne skupine „Pjevaj, sviraj da mi duša pleše” koji je održan open air u srpnju 2022., samo šest mjeseci nakon osnivanja obiju skupina. Ponosimo se i našom prvom turnejom po Hrvatskoj (2023.), na kojoj smo obišli KUD-ove s kojima smo prijatelji, ali i na činjenicu što smo imali čast sudjelovati na Vinkovačkim jesenima 2017. i 2019. Moramo još istaknuti i projekt koji je prije dvije godine započeo naš Tamburaški sastav. Naime, naši tamburaši dobili su priliku snimiti glazbenu podlogu koja će svirati u zabavnom parku Europa park na tematskom području posvećenom Hrvatskoj, a čije će otvorenje za posjetitelje biti 26. travnja ove godine. Vezano uz tu prvu suradnju, cijela Udruga je pozvana da svojim nastupom uveliča otvorenje na konferenciji za novinare.
Koje plesove i pjesme izvodite? Posjedujete li možda i hrvatske tradicionalne nošnje?
Udruga izvodi plesove i pjesme iz svih dijelova Hrvatske. Ovdje bismo izdvojili pjesme i plesove otoka Šolte, Trogira, Imotske krajine, Primoštena, otoka Murtera, Jelenja, Korduna, Međimurja, Hrvatskog zagorja, Lukinić Brda, Sesvetskog prigorja, Bilogore, Moslavačkog kraja, Slavonije, Baranje. Naš repertoar proširili smo i na plesove i pjesme Hrvata iz Mađarske te napjeve iz Bosne i Hercegovine. Ovdje moramo istaknuti jedan napjev iz Livna (BiH) koji se zove „ustresavica“. Jedna naša članica ženskoga vokalnog sastava pronašla je slučajno stari zapis svoje bake i predložila da napjev uvedemo u repertoar, što smo i učinili. Praizvedba napjeva bila je na našem koncertu „Ajte druge da se okrećemo“, a može se poslušati našem YouTube kanalu.
Naše vokalne skupine imaju u svom repertoaru više od 60 pjesama koje smo skupili što prijedlozima naših članova, što prijedlozima stručnjaka iz domovine. Često pozovemo stručnjake na vikend kod nas kako bismo obogatili repertoar, ali i kako bismo znali kako ispravno tehnički i stilski izvoditi pjesme koje imamo. Za većinu koreografija iz navedenih krajeva posjedujemo vlastite nošnje. U našem fundusu imamo više od 200 kompleta narodnih nošnji, od kojih su neke originali, a neke replike izrađene u Hrvatskoj. Jedan dio dječjih nošnji, kao i dio splitskih nošnji, nastali su inicijativom vrijednih ruku naših članica, koje su sve same krojile i šivale.
Kako privlačite nove generacije i kako se snalazite s mladima koji možda ne govore dobro hrvatski?
Većina pripadnika mladih generacija pleše i pjeva u folkloru od malih nogu. Roditelji djecu dovode kako bi na zabavan način dodatno učili jezik i imali poticaj baviti se hrvatskom kulturom i tradicijom, a djeca tako sebi nađu prijatelje te im vrlo brzo to postane središte druženja izvan škole. Na probama se voditelji trude govoriti hrvatski i tako djeci pružiti mogućnost učenja i korištenja hrvatskoga jezika. Kad učimo pjesme, onda se dosta intenzivno bavimo tekstom i pravilnim izgovaranjem riječi i fraza. Nekad bude teško zadržati interes među mladima između 12 i 17 godina, ali tada se trudimo ponuditi zanimljive sadržaje tako što im, osim sudjelovanja na folklornim probama, dajemo mogućnost da naučeno predstave nastupima na raznim kulturnim događajima, sudjelovanjem na radionicama, društvenim aktivnostima i putovanjima.
Održat ćete folklorni seminar u svibnju. Što možemo očekivati?
Od 3. do 5. svibnja održat ćemo naš prvi seminar hrvatskoga folklora pod nazivom „4 zone u 3 dana”. Kao što već samo ime kaže, polaznici će u jednom vikendu imati prilike naučiti pjesme i plesove iz jadranske, dinarske, alpske i panonske plesne zone. Seminar će održati dvoje profesionalnih plesača Ansambla Lado, Alen Šušković i Anita Huđek, tako da se svakako može očekivati jedan vrlo intenzivan tempo i profesionalni pristup. Za sada imamo više od 80 prijava članova folklornih skupina iz dva švicarska grada i petnaest njemačkih gradova. Naravno, osim samog seminara planiramo i neka neformalna druženja tijekom pauza i nakon službenog dijela, kako bismo se svi još bolje upoznali i povezali.
Koliko su društva poput vašeg važna za očuvanje hrvatskoga identiteta izvan RH?
Smatramo kako su hrvatska kulturna društva, kao i folklorne skupine koje djeluju pod okriljem hrvatskih katoličkih misija, vrlo važna za očuvanje hrvatskoga identiteta izvan RH. Upravo takva društva pružaju Hrvatima mogućnost da se međusobno druže, koriste i uče svoj materinski jezik, a mlađim generacijama daju priliku da nauče nešto o kulturi, običajima i tradicijama svojih predaka i razvijaju osjećaj poštovanja i pripadnosti hrvatskoj kulturi.
Koliko je kvaliteti vašeg rada pridonijelo iskustvo stečeno u školama folklora koje organizira Hrvatska matica iseljenika?
Iskustvo stečeno u školama folklora uvelike nam je pomoglo u radu. Osim što se samim sudjelovanjem već jako puno toga može naučiti, iznimno su značajna i poznanstva koja se tamo mogu steći. Materijale, koji su naši članovi dobili kao polaznici škole folklora, koristimo redovito u našem radu, a kad unatoč njima zapnemo ili trebamo pomoć, uvijek znamo kome se možemo obratiti.
Naš umjetnički voditelj, Ante Smilović, polaznik je škola folklora od 2016. godine. Sva svoja znanja koja je stekao od stručnjaka prenosio je na naše članove, a to je zaista jako pridonijelo podizanju kvalitete našeg rada. Posebno nas je razveselilo kada je to 2019. prepoznala i Hrvatska matica iseljenika te nam dodijelila priznanje za doprinos očuvanju hrvatske tradicijske kulture i nacionalnoga identiteta u iseljeništvu.




