Proširenjem Muzeja otoka Brača u Škripu otvara se prostor za čuvanje sjećanja na bračke iseljenike i bogatu sakralnu baštinu otoka.
U nazočnosti župana Splitsko dalmatinskog Blaženka Bobana, dožupana Stipe Čogelje, pročelnika Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Željka Primorca i voditelja Podružnice Split Hrvatske matice iseljenika Ante Ćalete; ravnateljica Centra za kulturu Brač Jasna Damjanović i hvarski biskup mons. Ranko Vidović potpisali su 6. listopada 2025. godine, Ugovor o proširenju Muzeja otoka Brača, čime se stiču preduvjeti za postavljanje Zbirke iseljeništva otoka Brača i Sakralne zbirke u Škripu.
Proširenje Muzeja otoka Brača u Škripu na zgradu župne kuće čijom se rekonstrukcijom namjerava stvoriti novi aneks bračkog zavičajnog muzeja i uspostava dviju novih zbirki iznimno važnih za povijest otoka – Zbirke iseljeništva otoka Brača i Sakralne zbirke, ovim potpisimam postaju izgledne kategorije muzejskog postava.
Ministarstvo kulture i medija RH već nekoliko godina financira radove na rekonstrukciji župne kuće – izveden je dio radova na konstruktivnoj i građevinskoj sanaciji, a u nastavku je planirano dovršenje kompletne rekonstrukcije zgrade, uređenje unutrašnjost te je adaptacija sukladno novoj muzeološkoj koncepciji. U tijeku je izrada projektno-tehničke dokumentacije za građevinsku obnovu i opremanje, izrada vizualnog identiteta i rješenja za multimediju. Potporu ovom projektu dao je i Središnji državni ureda za Hrvate izvan Hrvatske sufinanciranjem izrade građevinske i muzeološke dokumentacije, neophodne da se ovaj objekt privede namjeravanoj, muzejskoj svrsi, dok je Hrvatska matica iseljenika Podružnica Split, preuzela obvezu programskog podupiratelja umjetničkog postava.
Uzimajući u obzir cjelokupni otočni kulturni kontekst, županijska ustanova Centar za kulturu Brač ovim projektom želi potaknuti i nove procese istraživanja, dokumentiranja i prezentiranja važne teme bračkog iseljeništva.
Muzej otoka Brača u Škripu
Zavičajni Muzej otoka Brača osnovan 1979. godine nalazi se u Škripu, najstarijem naselju na otoku. U sklopu ambijentalnih kuća, koje dijelom zatvaraju ilirske zidine, rimski mauzolej i renesansna kula, smješten je bogat lapidarij rimskih, kasnoantičkih i ranosrednjovjekovnih spomenika graditeljstva i skulpture, zanimljiva etnografska zbirka poljoprivrednog, stočarskog i kamenarskog otoka Brača, te vrijedni predmeti kućnog namještaja. Muzej djeluje u sklopu županijske ustanove Centar za kulturu Brač, aktivni je sudionik i inicijator kulturnog života otoka Brača, a njegovo sudjelovanje u podizanju svijesti i znanja o vrijednosti i svim oblicima zaštite kulturne baštine otoka – stanovnicima, posjetiteljima, turistima i široj javnosti, jedna je od najvažnijih misija ove ustanove. Iako su dosadašnjim radovima na sanaciji i zaštiti povijesne zgrade Muzeja uvelike poboljšani uvjeti zaštite i izlaganja muzejskog fundusa, potrebno je nastaviti radove na kompletnoj sanacijii opremanju postojećih prostora kao i prostornom proširenju muzeja i planiranje nove, suvremene muzeološke koncepcije.
Stoga je izrađen plan za uređenje postojeće muzejske zgrade u kaštelu Radojković i proširenje na sada ruševnu zgradu župne kuće koja se nalazi neposredno uz crkvu sv. Jelene. Novom muzeološkom koncepcijom planira se izmještanje dijela postojećih zbirki zavičajnog Muzeja otoka Brača u prostor župne kuće te zasnivanje dviije nove zbirke iznimno važne za povijest otoka – Sakralne zbirke i Zbirke iseljeništva. Uz to, stvorio bi se i multifunkcionalni prostor u kojemu bi se održavala predavanja, prezentacije, vjeronauk, edukativne radionice i sl. Suradnja Centra za kulturu Brač s lokalnom zajednicom iznimno je dobra te postoji interes za uspješnom realizacijom ovog projekta.
Obnovom i stavljanjem u funkciju župne kuće u cilju proširenja Muzeja otoka Brača, omogućilo bi se stvaranje jedinstvene Zbirke iseljeništva otoka Brača – predstavila povijest velikih valova iseljavanja stanovništva s otoka, a život iseljenika u njihovim novim destinacijama prikazao kroz tople ljudske priče i trenutke iz povijesti otočkih obitelji. Brački su iseljenici odigrali vrlo važnu ulogu u životu otoka stalno pomažući svoj rodni kraj, a iseljenička Zbirka bi, između ostalog, sadržavala popise iseljenika po mjestima podrijetla na otoku, preslike dokumenata, portrete, obiteljske fotografije i pisma, umjetnička i književna djela autora bračkog podrijetla i sl. Prikazali bi se veliki valovi iseljavanja stanovništva i okolnosti koje su to uzrokovale kao što je primjerice vinarska kriza koja je počela 1891. i produbljivala se početkom 20. stoljeća ili pojava filoksere koja je dovela do propasti vinogradarstva i ogromnog emigracijskog vala.
Prisjetimo se da je nakon 1900. krenulo masovno iseljavanje s Brača mahom u prekomorske zemlje Sjeverne i Južne Amerike. Značajan broj Bračana svoj je novi dom pronašao u Čileu, a procjenjuje se da danas tamo živi oko 200 tisuća Hrvata i njihovih potomaka. Bračani su u tuđini bili ribari, pomorci, vinogradari, trgovci, kopači salitre, industrijalci i radnici svih zanata, vrijednim i ustrajnim radom mnogi su uspjeli pokrenuti vlastita poduzeća, a njihov je doprinos novoj domovini izniman – mnogo je uspješnih gospodarstvenika, sportaša, umjetnika, književnika.
Zanimljiv je podatak da čileanska Akademija za jezik među svoja 34 člana ima i 6 redovnih te 4 dopisna člana hrvatskog podrijetla, a svi potječu upravo s Brača.
U Iseljeničkoj zbirci planirano je izlaganje predmeta i dokumenata kao što su: popisi iseljenika po mjestima podrijetla na otoku, preslike dokumenata (putovnice, statistike parobrodarskih društava i sl.), portreti i obiteljske fotografije i pisma, iseljeničke novine, fotografije umjetničkih djela, knjige autora bračkog podrijetla i sl. Uz korištenje multimedije planirano je prikazivanje video priča i razgovora s iseljenicima gdje oni iznose svoja sjećanja na rodni kraj, virtualna posjeta Bračanima u iseljeništvu itd.
Ravnateljica Centra za kulturu Brač Jasna Damjanović i voditelj splitske Podružnice Hrvatske matice iseljenika Ante Ćaleta, ovom prigodom su istaknuli programsku komplementarnost institucija koje predstavljaju, konstatirajući kako se buduća suradnja mora intenzivirati s ciljem realizacije novih projekata, pri čemu je u fokusu realizacija fundusa Zbirke iseljeništva otoka Brača.
Apostrofiran je i županijski projekt POVRATAK KORIJENIMA, kao generalni okvir kojim je jasno ucrtana zavičajna veza raseljene i domovinske Hrvatske.
Multifunkcionalnošću same zbirke, stvaraju se preduvjeti da živa povijest i njeni pronosioci budu dostojno zastupljeni u prostoru iz kojeg su proistekli.
Tekst: Ante Ćaleta i Jasna Damjanović / Foto: Centar za kulturu Brač 
