U vrtu Hrvatske kuće u Oltenu biskup Bogović je otkrio i blagoslovio kameni obelisk. Na njemu je simbolično, imenima osmorice znamenitih Hrvata, uklesana hrvatska prisutnost u Švicarskoj i doprinos švicarskoj nacionalnoj baštini kroz posljednjih šest stoljeća

Prigodom ove jubilarne Godine vjere i spomena na Milanski edikt o toleranciji kojim je rimski car Konstantin Veliki 313. dao kršćanstvu slobodu djelovanja izjednačivši ga s ostalim religijama, u Centralnoj Švicarskoj, u HKM Solothurn, 13., 14., 15. i 16. lipnja boravio je i vodio duhovna i kulturna slavlja gospićko-senjski biskup i povjesničar dr. Mile Bogović.
Biskup Bogović bio jedan od sudionika Okruglog stola povodom ulaska RH u EU i 20.obljetnice Hrvatskog svjetskog kongresa.Sudjelovali su i poznati fizičar i javni djelatnik dr. Davor Pavuna, psiholog mr. mr. Frane Vugdelija i misionar fra Šimun Šito Ćorić, koji je i organizirao ovo višednevno slavlje kao i postavljanje spomenika.
U vrtu Hrvatske kuće u Oltenu, uz nazočnost švicarskih crkvenih i civilnih predstavnika, biskup Bogović je otkrio i blagoslovio spomenik, posebno oblikovani kameni obelisk, težak tri tone i visok oko četiri metra.
Na njemu je simbolično uklesana hrvatska prisutnost u Švicarskoj imenima osam Hrvata koji su doprinijeli i švicarskoj nacionalnoj baštini kroz posljednjih šest stoljeća. To su: kardinal i diplomat Ivan Stojković (Dubrovnik, 1309. – Lausanne, 1443.), biskup Andrija Jamometić (Nin, 1420. – Basel, 1484.), pisac Marko Marulić (Split, 1450 – 1524.), teolog i reformator Matija Vlačić Ilirik (Labin, 1520 – Basel 1575), izumitelj enciklopedije Pavao Skalić (Zagreb, 1534. – Danzig, 1575.), pisac i povjesničar Ivan F. Biundović (Hvar, 1573. – Aubonne, 1645.), nobelovac Lavoslav Ružička (Vukovar, 1887. –, 1976.) i nobelovac Vladimir Prelog (Sarajevo, 1906. – Zürich, 1998.).
Na obelisku je uklesan spomen i na jednu u domovini najvjerojatnije nepoznatu hrvatsku tragediju, koju u svojoj knjizi spominje švicarski povjesničar dr. Ferdinandu Gigon. Naime, povijest je zabilježila nasilnu smrt dvije stotine Hrvata, redovitih vojnih obveznika Habsburške Monarhije. Stradali su kod alpskog prijelaza Veliki St. Bernard u švicarskom mjestu Saint-Rhemy, 15. svibnja 1800. godine u noćnom prepadu Napoleonovih trupa sa švicarske strane.
Biskup Bogović kao predsjednik Komisije HBK HR i HBK BiH za istraživanje hrvatskih žrtava zaželio je da ove žrtve budu na blagoslov Hrvatima i njihovim potomcima u Švicarskoj i u cijelom izvandomovinstvu.

Tekst: Šimun Šito Ćorić