Istaknuti Hrvati koji su djelovali u Češkoj bili su Faust Vrančić, Josip Filipović, Vlaho Bukovac, Branko Gavella i Zvonimir Rogoz, a među brojnim praškim studentima iz Hrvatske istaknuti su Vatroslav Lisinski, Andrija Mohorovičić i Nikola Tesla.
Hrvatsko-češko društvo na svojoj je internetskoj stranici objavilo virtualnu izložbu “Hrvatsko-češki odnosi kroz povijest” kojom javnost želi podsjetiti na više od stotinu osoba i događaja koji su od srednjeg vijeka do danas spajali Hrvate i Čehe i doprinosili zbližavanju dvaju naroda. Izložba je objavljena u povodu 21. studenog 1347. kada je češki kralj Karlo IV. u Pragu osnovao samostan Na Slovanech ili Emaus u koji je pozvao hrvatske benediktince glagoljaše s Pašmana. Taj datum bi se na prijedlog Hrvatsko-češkog društva trebao obilježavati kao Dan hrvatsko-češkog prijateljstva.
Izložba donosi podatke o zajedničkim hrvatsko-češkim velikanima – Česima koji su djelovali u Hrvatskoj i Hrvatima koji su djelovali u Češkoj, kao i o značajnim osobama iz povijesti hrvatskog ili češkog naroda koje su u većoj ili manjoj mjeri bili povezani s Češkom, odnosno Hrvatskom.
Također je objašnjen i kontekst u kojem su se u pojedinom vremenskom razdoblju odvijali hrvatsko-češki odnosi. Izložba prati događaje od mita o Čehu, Lehu i Mehu i njihovom porijeklu iz Hrvatske, preko imenovanja Čeha Duha prvim zagrebačkim biskupom oko 1094., što je prvi dokumentirani dokaz o postojanju hrvatsko-čeških veza, pa sve do ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Od Čeha koji su dali doprinos hrvatskoj kulturi i znanosti ističu se Bartol Felbinger, Gustav Janeček, Marija Ružička Strozzi, Vjekoslav Bastl, Lav Kalda, Fran Lhotka, Václav Huml i Jaroslav Šidak, a istaknuti su i hrvatski velikani češkog porijekla – Ivan Zajc, August Šenoa, Vjenceslav Novak, Milutin Cihlar Nehajev, Jagoda Truhelka, Oton Kučera, Albert Bazala, Lavoslav Ružička, Franjo Paulik i Josip Klima te znameniti Hrvati oženjeni Čehinjama – Nikola Šubić Zrinski, Josip Jelačić, Stjepan Radić i Vladimir Prelog.
Praški gradobnačelnik bio je oženjen Hrvaticom, a zagrebački Čehinjom.
Među manje poznatim podacima je zanimljivost da je nakon 1918. gradonačelnik Praga Karel Baxa imao suprugu Hrvaticu, a gradonačelnik Zagreba Vjekoslav Heinzel bio oženjen Čehinjom.
Istaknuti Hrvati koji su djelovali u Češkoj bili su Faust Vrančić, Josip Filipović, Vlaho Bukovac, Branko Gavella i Zvonimir Rogoz, a među brojnim praškim studentima iz Hrvatske istaknuti su Vatroslav Lisinski, Andrija Mohorovičić i Nikola Tesla.
Jedini Čeh koji je vladao Hrvatskom bio je kralj Žigmund Luksemburški (1387.-1437.).
Istaknuti su i podaci o ulozi Čeha u razvoju hrvatskog srednjeg i visokog obrazovanja, industrije, turizma, novinstva, filma i sporta, o suradnji hrvatskih i čeških preporoditelja, o solidarnosti u teškim trenucima, a prikazan je i popis poznatih hrvatskih prezimena češkog porijekla i bohemizama u hrvatskom jeziku.
Izložba podsjeća i na veze koje su s Hrvatskom imali češki velikani Karlo IV., Jan Hus, Jan Neruda, Jaroslav Hašek, Alfons Mucha, Tomáš Masaryk i Václav Havel te na povezanost s Češkom hrvatskih velikana Matije Vlačića, Franje Trenka, Ljudevita Gaja, Josipa Jurja Strossmayera, Eugena Kvaternika, Ivana Meštrovića, Miroslava Krleže, Alojzija Stepinca i Franje Tuđmana.
Istaknuta je i uloga koju u povezivanju Hrvatske i Češke imaju nacionalne manjine – Česi u Hrvatskoj i moravski Hrvati u Češkoj i u tom je kontekstu spomenuto je i sudjelovanje i stradanje hrvatskih Čeha u antifašističkoj borbi i Domovinskom ratu te progon moravskih Hrvata nakon 1945.
Hrvatsko – češko društvo postoji od 1992. i radi na promicanju odnosa Hrvatske i Češke i razvoju hrvatsko-češkog prijateljstva na svim razinama. Ima oko sto članova, sjedište joj je u Zagrebu, a podružnice joj djeluju u Daruvaru i Omišu. Udruga je do sada organizirala velik broj okruglih stolova, tribina te drugih skupova i akcija, objavila je pet knjiga, a od 2011. ima i svoj časopis Susreti.
Izvor: Hina