Od osnutka 12. veljače 1951. godine do danas, u službi povezivanja domovine i hrvatskog iseljeništva diljem svijeta, Hrvatska matica iseljenika obilježila je sedam i pol desetljeća kontinuiranoga rada
Svečanom akademijom održanom u dvorani Matis u Zagrebu, pred više od 250 uzvanika iz javnog, kulturnog i društvenog života, obilježen je jubilej institucije koja već tri četvrtine stoljeća povezuje domovinsku i iseljenu Hrvatsku. Događaj je okupio predstavnike državnih, kulturnih i društvenih institucija, diplomatskog zbora, hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva kao i brojne prijatelje i suradnike Matice. Obljetnica je obilježena upravo na datum osnutka Matice iseljenika Hrvatske – 12. veljače 1951. godine – čime je dodatno naglašena povijesna trajnost i važnost njezina djelovanja.
U uvodnome govoru zamjenik državnoga tajnika Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Dario Magdić istaknuo je da je Hrvatska matica iseljenika tijekom svih godina djelovanja, unatoč brojnim izazovima, promjenama i iskušenjima, ostala temeljna stožerna i nezaobilazna ustanova u jačanju veza i razvoja odnosa između Hrvatske i njezinih iseljenika. „Matica je uspješno ispunjavala ciljeve svoje misije, ostajala je blizu čovjeku i znala se prilagoditi, a da nije izgubila nit vodilju. Matica je ostala Matica – izvorište i žarište hrvatskoga nacionalnog, kulturnog i jezičnog identiteta brojnim zajednicama Hrvata izvan domovine“, naglasio je Magdić.
Izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, predsjednica Odbora za Hrvate izvan RH Zdravka Bušić, čestitala je Hrvatskoj matici iseljenika na uspješnoj zadaći spone između domovine i Hrvata izvan nje i ustrajnosti u provođenju jedinstvenih programa koji ih okupljaju i vežu na jedan poseban način s domovinom.
Gordan Grlić Radman, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i ministar vanjskih i europskih poslova, naglasio je važnost rada Matice od prvog dana njezina osnutka i značaj ljudi koji su u njoj djelovali kao tihi hrvatski patrioti, čime je njezina uloga u složenim političkim okolnostima bila od velikog značaja u očuvaju hrvatskoga identiteta.
Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika mr. sc. Zdeslav Milas u svom je obraćanju, između ostalog, istaknuo nezamjenjivu ulogu Matice u razdoblju modernoga hrvatskog suverenizma.
„Biti most između domovinske i iseljene Hrvatske, povezivati ljude i srca, prenositi znanja i iskustva, čuvati naš prelijepi hrvatski jezik, kulturu, vjeru i pripadnost jedinstvenome hrvatskom narodu, nadilazi granice formalnog državljanstva. Hrvat je svatko tko nosi hrvatske korijene – druge, treće, četvrte ili čak pete generacije – ili tek otkriva svoju vezu uz jezik, kulturu i osjećaj zajedništva. Mi smo simbol uvijek pružene ruke domovinske Hrvatske svima koji žele produbiti tu povezanost. Posebno mladima – jer oni su jamstvo očuvanja hrvatstva u svijetu“, naglasio je Milas.
Središnje izlaganje održao je dr. sc. Ivan Tepeš iz Instituta za istraživanje migracija, koji je istaknuo bogatu i slojevitu povijest Matice od osnutka do danas. Naglasio je kako je ustanova tijekom desetljeća ostala ključna kulturna i identitetska poveznica hrvatskoga naroda izvan granica Republike Hrvatske.
DRUŠTVENA I KULTURNA DJELATNOST
Matičina povijest od 1951. do danas može se podijeliti na dva razdoblja, koja se prelamaju na točki stvaranja suvremene Republike Hrvatske 1990. godine. Prvo razdoblje obilježeno je socijalističkim društveno-političkim uređenjem i djelovanjem u sklopu Jugoslavije, dok je drugo razdoblje obilježeno djelovanjem u demokraciji i neovisnoj hrvatskoj državi.
Nakon završetka Drugoga svjetskog rata situacija u iseljeništvu za novouspostavljenu komunističku vlast u Jugoslaviji počela se komplicirati. Pripadnicima starije, ekonomske generacije iseljenika i njihovim potomcima tada se pridružio poslijeratni val hrvatskih političkih iseljenika, odnosno emigranata. Oni su nakon dolaska u nove domovine počeli osnivati svoja hrvatska društva i graditi domove. Zagovarali su rušenje komunizma i uspostavu neovisne Hrvatske izvan okvira Jugoslavije, razvijajući pri tome snažnu promidžbu pa su, iako malobrojniji u odnosu na stariju generaciju iseljenika, imali vrlo snažan utjecaj. U velikom broju pridružit će im se i iseljenici iz kasnijih godina, većinom mlađe životne dobi.
Matica iseljenika Hrvatske osnovana je na osnivačkoj skupštini održanoj 12. veljače 1951., a za prvoga predsjednika izabran je dr. Zlatan Sremec. Na osnivačkoj skupštini u radnom predsjedništvu nalazili su se i hrvatski pjesnik Miroslav Krleža te kipar Antun Augustinčić.
Matica je osnovana kao kulturno-prosvjetno društvo sa zadaćom održavanja kulturnih i prijateljskih veza iseljeništva i domovine. Odmah nakon utemeljenja, osnivaju se i područni odbori. Prvi su osnovani u Splitu i Rijeci, a kasnije i u drugim mjestima u Hrvatskoj.
Tijekom 1950-ih godina Matica je polako razvijala svoju djelatnost, a za iseljenike i njihove organizacije nabavljala je narodne nošnje, tamburaške instrumente, glazbene note, gramofonske ploče, školske knjige i magnetofonske vrpce, što je imalo i značajnu ulogu u očuvanju hrvatskoga jezika među iseljenicima. Zauzvrat su iseljenici i njihovi klubovi prikupljali dokumentaciju povijesnog značenja za iseljeništvo i slali Matici za njezin Povijesni odjel, koji je osnovan 1958. godine.
Od 1954. na inicijativu Matice iseljenika Hrvatske započelo je organiziranje Iseljeničkog tjedna, a od početka 60-ih godina kao glavno odredište njegova završetka ustalio se Samobor, u kojem se održavao tradicionalni Iseljenički piknik.
Početak 1960-ih godina obilježila je izgradnja Doma iseljenika na Trnjanskoj cesti, u kojemu se i danas nalazi HMI. Kamen temeljac za njegovu izgradnju postavljen je 1961., dok je svečano otvorenje bilo 26. ožujka 1964. godine. Od tada pa nadalje, sve do današnjih dana, Dom iseljenika ostao je Matičino sjedište. Otvorenje Doma označilo je i početak mandata Matičina predsjednika Većeslava Holjevca, koji je na toj dužnosti ostao do 1968. godine. Upravo u vrijeme njegova mandata započelo je i znatno širenje Matičina djelovanja, što se podudarilo i s novim iseljeničkim valom koji je tada zahvatio Hrvatsku.
SURADNJA S HBZ-OM KOJA TRAJE I DANAS
Tijekom 60-ih posebno je bila pojačana suradnja s Hrvatskom bratskom zajednicom iz SAD-a, koja je bila najstarija i najmoćnija hrvatska iseljenička organizacija, tada s više od 100 tisuća članova. Vrhunac dotadašnje međusobne suradnje bila je organizacija proslave 75. godišnjice HBZ-a, prilikom čega je sjednica njezine Uprave održana u Gradskoj vijećnici Grada Zagreba. Od 70-ih ta će se suradnja manifestirati i u pomoći u organizaciji tamburaških festivala HBZ-a u Zagrebu, tradicija koja se održava u kontinuitetu do danas.
Matica je tijekom 70-ih i 80-ih godina nastavila svoju kulturno-prosvjetnu djelatnost organizirajući tečajeve hrvatskoga jezika i folklora, stipendiranje učenika i studenata pripadnika hrvatske nacionalne manjine i hrvatskih iseljenika. Od 1980. Matica je započela s održavanjem programa Ljetne škole hrvatskoga jezika i folklora.
Prvo razdoblje djelovanja Matice iseljenika obilježili su njezini predsjednici i to ovim redom: u 50-im godinama i početkom 60-ih Zlatan Sremec i Vicko Krstulović; u drugoj polovini 60-ih Većeslav Holjevac i Jure Franičević Pločar; 70-ih Oleg Mandić; kraj 70-ih i 80-e obilježili su Vanja Vranjican i Stjepan Blažeković.
PROMJENE NAKON 1990.
Promjene u djelovanju Matice i početak drugog razdoblja dogodio se u travnju 1990., nakon održanih prvih višestranačkih izbora na kojima je pobijedila Hrvatska demokratska zajednica predvođena dr. Franjom Tuđmanom. Dolazi do promjena u Matičinu vodstvu, a prvi put u njezinoj povijesti na stranicama njezina časopisa otvaraju se do tada zabranjene teme o kojima se desetljećima pisalo u iseljeništvu, poput stradanja Hrvata na Bleiburgu i križnome putu. Matica se tada otvara prema svim skupinama iseljeništva bez zadrške pa se stoga objavljuju brojni intervjui s hrvatskim političkim emigrantima koji su se nakon niza godina, pa i desetljeća, vratili u Hrvatsku i zauzeli visoke pozicije u novoj hrvatskoj vlasti.
Hrvatski politički emigranti preuzeli su i ravnateljske pozicije u Matici, prvo emigrantski pjesnik Boris Maruna, zatim urednik Hrvatske revije Vinko Nikolić, a najveći trag tijekom 1990-ih ostavio je Ante Beljo, hrvatski povratnik i političar te emigrantski aktivist, koji je tu dužnost obnašao od 1993. do 2000. godine.
Matica je tih ratnih godina bila snažan most i potpora iseljeništvu u njihovim humanitarnim i ratnim naporima za pomoć domovini tijekom Domovinskoga rata, a velika humanitarna aktivnost iseljeništva za siročad iz Domovinskoga rata razvila se putem Zaklade „Dora“, čiji je suosnivač 1991. bila i Matica, u čijim je prostorima Dora i djelovala.
Milas, Kristijan Tušek, Joži Buranić i
Martin Kerstinger
Sveučilišta u Zagrebu – ravnatelji
Zdeslav Milas i Stjepan Lakušić
TRADICIONALNI MATIČINI PROGRAMI
U razdoblju prve polovine 90-ih pokreću se Matičini programi, koji su postali tradicionalni, a održavaju se i danas, to su: Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture; Mala škola hrvatskoga jezika i kulture; ekološki projekt Eco Heritage Task Force; Ljetna i zimska škola hrvatskoga folklora; zatim Forum hrvatske nacionalne manjine; Dani hrvatskoga pučkog teatra i Dani hrvatskoga filma u dijaspori te u BiH; i na posljetku Dani iseljenika u južnoj Hrvatskoj u organizaciji područnih ureda Matice u Rijeci, Zadru, Splitu i Dubrovniku.
Matica je među prvima tijekom 90-ih zakoračila i u digitalno doba. S obzirom na njezinu tadašnju povezanost s Hrvatskim informativnim centrom, od listopada ’95. pokrenut je i satelitski program za hrvatske iseljenike, a 1998. proradila je Matičina internetska stranica, koja je 2005. prerasla u trojezični interaktivni internetski portal. Uz portal je vezan i rastući Matičin digitalni repozitorij, koji sadržava digitaliziranu građu Matičinih publikacija i knjiga.
Posljednjih godina Matica je prisutna na društvenim mrežama kao što su Facebook, Instagram i Tik tok, čime prati korak s vremenom i približava se mlađoj publici.
SNAŽNA IZDAVAČKA DJELATNOST
Matica je razvila i snažnu izdavačku djelatnost, od kojih se posebno ističe Leksikon hrvatskog iseljeništva i manjina, na više od 1000 stranica s oko tri i pol tisuća natuknica. Leksikon je objavljen u sunakladništvu s Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar. Elektroničko izdanje objavljeno je 2015. godine, a u tiskanome izdanju predstavljen je u pandemijskoj 2020. godini.
Matica iseljenika nakon 1990. godine usko surađuje i s hrvatskim državnim institucijama zaduženima za veze s iseljenicima. Tijekom 90-ih su to bili Ministarstvo iseljeništva i Ministarstvo povratka i useljeništva, dok se tijekom 2000-ih stalna suradnja uspostavila s Upravom za hrvatske manjine, iseljeništvo i useljeništvo Ministarstva vanjskih poslova RH.
Uspostavom Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske(SDUHIRH) sredinom 2012., to tijelo u ime Vlade RH postalo je nadležno za Matičino djelovanje. S Maticom od tada usko surađuju svi njegovi djelatnici, uključivši i čelnike toga tijela. Od 2016. do danas Ured vodi državni tajnik Zvonko Milas, a upravo u posljednjih deset godina sredstva Vlade RH, koja se putem Središnjega državnog ureda izdvajaju za iseljenike, višestruko su se uvećala. Tako je i s dodjelom sredstava Matici, što je omogućilo njezin snažniji rast i bolju kvalitetu programa.
Obilježavanje 75. obljetnice još jednom je potvrdilo da Hrvatska matica iseljenika ostaje trajni most suradnje, zajedništva i očuvanja hrvatskoga identiteta među Hrvatima diljem svijeta.
Tekst: HMI i dr. sc. Ivan Tepeš / Foto: Jurica Galoić
