Knjigu će predstaviti zamjenik ravnatelja Matice dr. sc. Ivan Tepeš; recenzentica dr. sc. Rebeka Mesarić Žabčić te u ime nakladnika glavni urednik Zvonimir Despot, kao i autor
Hrvatska matica iseljenika poziva na svečano predstavljanje knjige Stjepana Asića Vapaj iz daljine, Hrvati (Zapadne) Australije, 1976. – 2016. u u srijedu 4. prosinca 2019. s početkom u 13 sati koje će se održati u Velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika.
Knjigu će predstaviti zamjenik ravnatelja Hrvatske matice iseljenika dr. sc. Ivan Tepeš; recenzentica dr. sc. Rebeka Mesarić Žabčić znanstvena savjetnica sa zagrebačkoga Instituta društvena znanosti Ivo Pilar te u ime nakladnika Despot Infinitus d. o. o. glavni urednik Zvonimir Despot, kao i autor.
Predstavljanje moderira Vesna Kukavica, rukovoditeljica Odjela za nakladništvo HMI.
Memoari Vapaj iz daljine autora s višedesetljetnom australskom adresom Stjepana Asića kroz paletu osobnih doživljaja istodobno daju i pregled o životu Hrvata iz Zapadne Australije u razdoblju od 1976. do 2016. Sam naslov već daje naslutiti autorov motiv pisanja knjige. Izazovi migrantskog života tijekom četiri najvažnija životna desetljeća u tuđini, uz jezične i ine barijere, mogu se sažeti u znakovitu naslovnu sintagmu, koja odražava složenost integracijskih procesa izmještenih pečalbara razne provenijencije.
Autor kroz čitavu lepezu aktivnosti iznosi svoju autobiografsku priču, kritički opisujući pojedinosti vlastitog životnog puta na vremenskoj okomici od gotovo pola stoljeća, osvrćući se na važnost podrijetla, na (samo)potvrđivanje kroz rad, značaj domicilnog društva i migrantskih mreža kao i ostalih društvenih veza za opstanak – malog čovjeka, ali velikih ljudi – daleko od zavičaja. Kroz autorov pripovjedački izričaj zapažaju se nijanse, raspon i talent dostojne i značajne karijere gospodarstvenika i političara, koji je svojim radom spojio sve tijekove nekadašnjeg i suvremenog hrvatsko-australskog života.
Kao inicijator, osnivač, član upravnih odbora i pokretač mnogih aktivnosti i udruga važnih za očuvanje hrvatskog identiteta u Zapadnoj Australiji, autor se susreće i surađuje s nekoliko generacija australskih Hrvata gdje je svima u srcu zapisana domovina Hrvatska. Kako i dolikuje kreativnom procesu uspomena i kronici događaja, autor je priču globalnog značaja obogatio osobnim slikama, oglasima i isječcima iz novina, naslovnicama službenih hrvatskih glasila, slikama s javnih nastupa, brošurama te ostalom arhivskom građom. (Iz recenzije Mesarić Žabčić)