Knjiga je predstavljena kotorskoj čitalačkoj publici u Galeriji Solidarnosti – palača Pima. Predstavljanje knjige organizirano je u povodu dvije stotine godina od rođenja Petra II. Petrovića Njegoša
Knjiga “Njegoš i Hrvati” je u četvrtak, 10. listopada predstavljena kotorskoj čitalačkoj publici u Galeriji Solidarnosti – palača Pima.Predstavljanje knjige organizirano je u povodu dvije stotine godina od rođenja Petra II. Petrovića Njegoša.
U ime organizatora, brojne goste i uzvanike pozdravio je predsjednik Hrvatskog građanskog društva Crne Gore Kotor Mirko Vičević, ravnatelj Općinske javne ustanove Muzeji Kotor Andro Radulović i predsjednica Matice crnogorske ogranak Kotor Vesna Vičević. O knjizi je govorila povjesničarka umjetnosti mr. Marija Mihaliček i mr. Vesna Vičević.
Predsjednica Matice crnogorske ogranak Kotor mr. Vesna Vičević predstavljajući knjigu podsjetila je na posjet Njegošu na Cetinju , u svibnju 1841. godine Ljudevita Gaja i Antuna Mažuranića, brata Ivana Mažuranića. Gajeva i Njegoševa suradnja bila je evidentna, značajna na području ideja ilirizma,uz to i prijateljska , ali po mišljenju Krsta Pižurice “malo je čudnovato i zagonetno zašto je toliko malo dokumenata sačuvano o /njihovom/vezama i prepisci koja je sigurno obavljana”. Dolazak Antuna Mažuranića na Cetinje 1841. ima nesumnjive veze za nastanak Smrt Smail-age Čengića” Ivana Mažuranića.
Antuna Mažuranića očigledno je impresionirao slobodarski mentalitet i junaštvo Crnogoraca u borbi s Turcima pa je po povratku ispričao sve svojem bratu Ivanu kojemu je to bila inspiracija za čuveno djelo “Smrt Smail-age Čengića” u kojem spominje i puno točnih detalja sa Cetinja koji potvrđuju da ih je mogao saznati samo od brata Antuna koje je ovaj čuo od vladike.
Nakladnik izdanja su Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, Centralna narodna biblioteka Crne Gore “Đurđe Crnojević”, Matica crnogorska i “Skaner studio” d.o.o. Urednici su akademik prof. dr. Radoslav Rotković i prof. Jelena Đurović. Knjiga je tiskana u Zagrebu 2011.
Njegoševa pisma interpretirao je režiser Petar Pejaković. (Radio Dux)