U fokusu 6. Kliofesta, uz bogatu recentnu povijesnu tematiku, bili su etnokulturni identiteti opisani u knjizi „Hrvati u Boki kotorskoj“ autorskog dvojca Marijete Rajković Ivete i Matije Dronjića
Knjiga autorskog dvojca Marijete Rajković Ivete i Matije Dronjića „Hrvati u Boki kotorskoj: Migracije, svadbeni običaji, identiteti“ plod je jedinstvenog trogodišnjeg projekta Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za etnologiju i folkloristiku i Kulturno zavičajnog udruženja „Napredak“ iz Gornje Lastve pod nazivom „Terensko istraživanje običaja, napjeva i plesova u selu Gornja Lastva i drugim naseljima tivatskog i kotorskog zaljeva u Boki kotorskoj“. Etnografska građa prikupljena je u desetak lokaliteta: Gornja Lastva, Donja Lastva, Tivat, Perast, Mrčevac, Bogdašići, Muo, Kavač, Prčanj, Donji Stoliv, Gornji Stoliv, Dobrota i Lepetane.
Brižna obrada etno-građe s terenskog istraživanja ukoričenjem je ostvarila najsigurniji zalog spasa od zaborava nematerijalne kulturne baštine hrvatskog življa Boke kotorske, nazočnoj publici je obznanio zamjenik ravnatelja Matice dr. sc. Ivan Tepeš na svečanom predstavljanju knjige u srijedu, 15. svibnja u zagrebačkoj NSK u organizaciji Hrvatske matice iseljenika i nakladničke kuće Srednja Europa d.o.o.
Uz znanstvenike i studente, među nazočnima bili su: izaslanica ministrice kulture, viša stručna savjetnica u službi za UNESCO Marija Cesar, gradonačelnika Milana Bandića Maja Petrić te izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića Dario Magdić, zamjenik državnog tajnika iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan domovine. Uz autore, o knjizi je nadahnuto govorila jedna od vodećih hrvatskih etnologinja te recenzentica izdanja prof. dr. sc. Milana Černelić, dok je u ime nakladnika Srednja Europa govorila Alenka Barišić, moderatorica svečanosti.
Promocija je priređena u sklopu 6. Kliofesta, festivala povijesti, što ga tradicionalno organizira inicijator prof. dr. sc. Damir Agičić, Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti s partnerskim obrazovnim i baštinskim institucijama pod ovogodišnjim sloganom „Pišem povijest“ u prostorima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, čiji se odlično posjećeni program odvijao od 14. do 17. svibnja ove godine.
Zahvaljujući organizatorima Kliofesta koji sustavno prezentiraju historiografiju i etnografiju hrvatskoga naroda izvan matične zemlje, dr. sc. Ivan Tepeš je naglasio: „U ovoj interdisciplinarnoj studiji, koja se temelji na intervjuima s nizom Hrvata Bokelja, prikazuje se koliko su višekratne promjene državnih granica utjecale na iseljavanje (katoličkog stanovništva, uglavnom Hrvata) i useljavanje (pretežito pravoslavnog stanovništva) u Boku od kraja 19. do početka 21. stoljeća. Razvidno, Boka kotorska bila je zadnjih sto godina u sastavu čak osam država. Te promjene bile su pokretač migracija i transformacija identiteta. Iseljavali su mlađi muškarci tražeći dodatne izvore prihoda od obližnjih mjesta europskoga susjedstva do transkontinentalnih destinacija Amerike i Australije. Usto, autorski dvojaca bilježi i snažne unutarnje migracije selo – grad između dvaju svjetskih ratova te osobito tijekom procesa urbanizacije od 1950-ih i 1960-ih godina naovamo. Popisi stanovništva na tome geografskome prostoru, primjerice, pokazuju da se udio hrvatskog stanovništva u Boki kotorskoj od 1910. s 50,3 posto drastično smanjio na samo 6,3 posto do 2011. godine.“.
Usredotočivši se na obradu zatečene bogate etnografske građe, autori donose inovativnu interpretaciju dviju tematskih odrednica – migracija i svadbenih običaja, opisujući njihove odraze na suvremene markere identiteta Hrvata u Boki kotorskoj, kazala je recenzentica prof. dr. sc. Milana Černelić.
Građa knjige, koja ukupno opseže 184 stranice, stoga je podijeljena prema dvjema spomenutim tematskim odrednicama. Prva, koju potpisuje M. Rajković-Iveta, podnaslovljena je „Boka kotorska: granice, migracije i identiteti“ (str. 13 – 79 str.), a druga – koju potpisuje M. Dronjić – „Predsvadbeni i svadbeni običaji hrvatskog stanovništva na tivatskom području“ (83 -181 str.). Podsjetimo, uvodni dio knjige donosi pregled kulturne baštine hrvatskog stanovništva u Boki kotorskoj s naglaskom na dosadašnja etnološka istraživanja na koja upozorava voditeljica cijelog projekta Černelić, dok Marija Božinović Mihaliček opisuje domaćina predmetnog terenskog istraživačkog projekta Kulturno zavičajno udruženje „Napredak“, dokazanog čuvara baštine i kulturne tradicije Gornje Lastve.
Uz bokeljske Hrvate i članove Hrvatske bratovštine bokeljske mornarice 809 iz Zagreba u ime KZU „Napredak“ zagrebačkoj svečanosti je nazočila arhitektica Marija Nikolić. Kruna 6. Kliofesta je dodjela nagrada povjesničarima održana u NSK u Zagrebu 17. svibnja. Tako je Nagrada „Ivan Lučić“ za životno djelo dodijeljena prof. dr. sc. Mirjani Matijević Sokol, a Nagrada „Mirjana Gross“ za knjigu godine s povijesnom tematikom pripala je dr. sc. Ivani Horbec za knjigu „Prema modernoj državi. Uprava i politika u Banskoj Hrvatskoj 18. stoljeća“. Nagrada „Vjekoslav Klaić“ za popularizaciju povijesti uručena je dr. sc. Josipu Mihaljeviću, znanstvenom suradniku Hrvatskoga instituta za povijest u Zagrebu, za radijsku emisiju „Povijesne kontroverze“, kao i dr. sc. Vlatki Dugački i dr. sc. Krešimiru Reganu, znanstvenicima i leksikografima iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, za „Hrvatski povijesni atlas“. Nagrada „Ferdo Šišić“ za diplomski rad uručena je Luciji Bakšić i Marku Vodopiji. Nagrada „Jaroslav Šidak“ koja se dodjeljuje inozemnim historiografima pripala je ove godine povjesničaru i kroatisti iz Mađarske prof. dr. sc. Dinku Šokčeviću/mađ. Sokcsevits Dénesu.
Napisala: Vesna Kukavica; Fotografije: Snježana Radoš
