Krekovićeva izložba u Malmöu

Prisutne je pozdravila predsjednica Hrvatskog saveza u Švedskoj Diana Vukušić, a o umjetniku su govorili Elizabeta Glasnović Raguž, Ljerka Galic iz HMI-ja te Vladimir Rozijan

Šećući gradom, nakon posjeta izložbi o putničkom brodu Titanic kojim je 1912. putovalo i 30 Hrvata, autorica ovoga napisa vidjela je na velikom elektroničkom panou obavijest o otvorenju izložbe hrvatskog slikara Kristiana Krekovića.

U prostoru Europaportena u Malmöu sve prisutne je 20. listopada pozdravila Diana Vukušić, predsjednica Saveza hrvatskih društava u Švedskoj. O Kristianu Krekoviću, umjetniku u pravom smislu riječi, govorili su i Elizabeta Glasnović Raguž, uz čiju su pomoć pronađena djela iz privatnih zbirki, rukovoditeljica Odsjeka iseljeničke baštine u Hrvatskoj matici iseljenika Ljerka Galic te Vladimir Rozijan, koji je osobno poznavao umjetnika. Izložbu je otvorila veleposlanica Republike Hrvatske Anica Djamić.

Tamošnjoj publici bila su predstavljena 11 portreta i 2 pejzaža, a sama izložba bila je izuzetna prilika za vidjeti portrete iz privatnih zbirki nasljednika tih djela.

Pintor croata-peruana je, kako se sam nazvao, osim što je bio slikar, bio i arhitekt. Rođen na rijeci Bosni u selu Koprivni, otišao je u Maglaj i Tuzlu u kojoj je bio pijanist, violinist i dirigent. Bio je i brižni sin. Slikarstvo je diplomirao 1925. godine u Beču. Tri godine kasnije postao je članom francuskog Društva likovnih umjetnika, a iste se godine na izložbi međunarodne umjetnosti uručenjem zlatne medalje u Bordeauxu i javno priznaje njegov rad. Do 1966. godine nekoliko puta odlazi u Peru gdje je u tamošnjim žiteljima pronašao inspiraciju za nova djela.
Njegovo ime nosi jedna ulica u Tuzli, galerija u tamošnjem franjevačkom samostanu, muzej i park u Palma de Mallorci.

Švedskoj publici bilo je predstavljeno 11 portreta i 2 pejzaža, a sama izložba bila je izuzetna prilika za vidjeti portrete iz privatnih zbirki nasljednika tih djela.

Tekst: Vlatka Glasnović