Izložba Autora Marinka Piukovića sastoji se iz dva dijela: prvi je projekcija filma „Tkanje i vezovi”, a drugi eksponati koji su postavljeni u dvorani i u stalnoj postavci Bunjevačke sobe u dvorištu Centra
Izložba „S Božjom pomoći“ – Bunjevačko tkanje i vezovi otvorena je 21. srpnja u svečanoj dvorani Hrvatskog kulturnog centra Bunjevačko kolo“ u Subotici. Izložbu su priredili Udruga bunjevačkih Hrvata „Dužijanca“ i Katoličko društvo „Ivan Antunović“ u suradnji s HKC „Bunjevačko kolo“. Autor izložbe je Marinko Piuković, a suradnici u postavci izložbe su Senka Horvat, Marin Jaramazović, Dajana Šimić i Jelena Piuković.
Izložba se sastoji iz dva dijela: u prvom je prikazan je film „Tkanje i vezovi”, a drugi je prikaz eksponata koji su postavljeni u dvorani i u stalnoj postavci Bunjevačke sobe u dvorištu Centra. Izložba „S Božjom pomoći“ ustanovljena je 1993. godine i postala je tradicionalnim sastavnim dijelom Dužijance. Nastala je s namjerom da na jedinstveni način ukomponira nekoliko sadržaja koji su u izravnoj vezi s umjetnošću, religijom, kulturom i baštinom bunjevačkih Hrvata.
Izložbu je otvorio vlč. Josip Štefković, predsjednik Katoličkog društva „Ivan Antunović naglasivši ulogu UBH „Dužijanca“ u priređivanju izložbe te značaj očuvanja narodnoga blaga i tradicije. Dokumentarni film „Tkanje i vezovi“ u produkciji „Yellowbricka“ redatelja Rajka Ljubića snimljen je 2006. godine, a nastao je iz želje da se sačuva od zaborava ljepota stvaranja tradicijskog narodnog rukotvorstva, koje danas u suvremenim uvjetima života nestaje.
Autor izložbe Marinko Piuković kazao je kako je izbor eksponata za izložbu „Bunjevačko tkanje i vezovi“ sačinjen u težnji da se posredstvom izloženih odjevnih predmeta, dijelova narodne nošnje i drugih tkanina prezentira dio narodnog stvaralaštva Bunjevaca-Hrvata u minulim vremenima.
Predmeti predstavljeni na izložbi svjedoče o umješnosti žena i djevojaka u tkanju i vezenju koja se prenosila generacijski, a nastala je iz potrebe za predmetima domaće radinosti.
„Kolorit i ornamentika pregača prikazanih na izložbi svjedoči o starini tekstilnog rukotvorstva. Na tkanim pregačama došla je do izražaja kreativnost nepoznatog stvaraoca narodne umjetnosti. Na izabranim primjercima dijelova nošnje prezentirane su raznovrsne tehnike veza, bili vez – šling, zlatovez i svileni vez i kombinacije koje su Bunjevke rado koristile, osobito šling i zlatovez“, kazao je Piuković.
Među ovim eksponatima prikazani su dijelovi narodne nošnje kao što su izvezene, odnosno ‘ šlingovane’ ženske košulje, keceljci, mideri ili prsluci, suknje. Ova vrlo omiljena tehnika veza razrađena je do savršenstva, prema riječima autora izložbe, u što su se mogli uvjeriti i svi posjetitelji izložbe.
Zlatovez je također rado primjenjivan kao tehnika veza. Zlatovezom su ukrašavani dijelovi ženskih košulja, djevojaka i žena. U svome izlaganju autor izložbe Piuković kazao je kako prikazani primjerci zlatoveza na kapicama, maramama za glavu i maramama na vrat sa bogato izvezenim srebrnim nitima i raznovrsnim cvjetnim motivima svjedoče o razvijenosti ženske domaće radinosti, koja u ovoj tehnici rada poznaje vrsne i darovite vezilje.
Autor izložbe podsjetio je i na jednog od najvećih poznavatelja i sakupljača bunjevačkog folklornog blaga Antu Pokornika koji je uspio sačuvati neprocjenjivo narodno blago, te zahvaljujući njemu, ali i brojnim drugim čuvarima i sakupljačima narodnih rukotvorina danas možemo uživati u ovom predivnom prizoru raritetnih dijelova nošnje.
Izložba se može pogledati u idućem razdoblju u Hrvatskom kulturnom centru „Bunjevačko kolo“ u Subotici u vrijeme uredovnoga rada Centra.
Tekst : Klara Dulić Ševčić
