Izložba posvećena ženskoj tradicijskoj svečanoj odjeći, šivanoj od skupocjenih svilenih i plišanih tkanina, obuhvaća razdoblje od zadnje četvrtine 19. st. do sredine 20. stoljeća. Sačuvani originalni odjevni predmeti, stare fotografije i video-prezentacija donose priču o identitetu žene kroz tri dimenzije – povijest, crkvenu godinu i životni ciklus
U tijeku je izložba Etnogafskoga muzeja u Zagrebu – 18. kolovoza do 18. rujna – Bunjevačko veliko ruvo realizirana zahvaljujući suorganizaciji s Udrugom bunjevačkih Hrvata „Dužijanca“ i Katoličkim društvom „Ivan Antunović“ iz Subotice.
Dužijanca, svečanost završetka žetve, nekoć običajno obilježavana u salašarskim obiteljima bunjevačkih Hrvata, u Subotici se kao vjerski događaj organizirano slavi od 1911. godine. Po uzoru na slične priredbe u Hrvatskoj, od 1968. godine Dužijanca se organizira i kao folklorno-turistička manifestacija s nizom priredbi vezanih za žetvene svečanosti. Dvije su manifestacije 1993. godine spojne u jedinstven svečani događaj religioznog, kulturnog i turističkog sadržaja. Udruga bunjevačkih Hrvata „Dužijanca“ i hrvatska zajednica u Republici Srbiji ove godine u kolovozu svečano obilježavaju 25. obljetnicu tzv. zajedničkog slavlja Dužijance (1993.) i 50. obljetnicu (1968.) od održavanja tzv. gradske Dužijance – ne samo u Subotici, nego i prigodnim programom u gradu Zagrebu, čiji je dio i ova izložba.
Bunjevačko veliko ruvo – izložba posvećena ženskoj tradicijskoj svečanoj odjeći, šivanoj od skupocjenih svilenih i plišanih tkanina, obuhvaća razdoblje od zadnje četvrtine 19. st. do sredine 20. stoljeća. Sačuvani originalni odjevni predmeti, stare fotografije i video-prezentacija donose priču o identitetu žene kroz tri dimenzije – povijest, crkvenu godinu i životni ciklus. Predmetima iz privatnih zbirki te fundusa Udruge bunjevačkih Hrvata „Dužijanca“ i Hrvatskog kulturnog centra „Bunjevačko kolo“ iz Subotice pridodane su raritetne žetvene slamnate krune i narodne nošnje iz fundusa Etnografskog muzeja u Zagrebu.