VII. Hrvatski iseljenički kongres u gradu sjećanja otvorio je pitanja povratka, demografije, medija, mladih i budućnosti hrvatskog zajedništva
U Vukovaru je od 25. do 28. lipnja održan VII. Hrvatski iseljenički kongres na temu „Kako preobraziti Hrvatsku: Dijaspora – useljavanje – demografija“, u organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva te uz suorganizatorsku potporu Instituta za istraživanje migracija, Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, Ministarstva demografije i useljeništva RH, Hrvatske matice iseljenika, Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Vukovaru HAZU-a, Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Dubrovniku, ACAP-a i Međunarodne mreže hrvatske mladeži.
Središnja tema ovogodišnjeg okupljanja bila je budućnost Hrvatske i njezin demografski oporavak, a organizatori su naglasili kako hrvatsko iseljeništvo predstavlja jedan od najvećih razvojnih potencijala države te da povratak iseljenika može biti važan odgovor na dugogodišnje demografske izazove.
Prvog dana Kongresa, kao uvod u radni dio susreta, održana je kulturna večer u Gradskom muzeju Vukovar, u obnovljenom dvorcu Eltz. Sudionici su razgledali stalni postav muzeja, koji na više etaža prikazuje osam tisuća godina povijesti vukovarskog kraja.
Svečano otvorenje održano je na Veleučilištu Lavoslava Ružičke u Vukovaru. Himnom Republike Hrvatske i minutom šutnje za sve preminule hrvatske državljane, hrvatske branitelje, žrtve Domovinskog rata, žrtve Vukovara i sve one koji su živote položili za slobodu Republike Hrvatske započeo je iznimno bogat program, koji je uključivao plenarna predavanja stručnjaka te brojne panele.
Pozdravne govore uputili su predsjednik Programskog odbora Hrvatskoga iseljeničkog kongresa dr. sc. Marin Sopta, župnik i dekan Vukovarskog dekanata preč. Zvonimir Martinović, zamjenica ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Ivana Rora, rektor Veleučilišta Lavoslava Ružičke doc. dr. sc. Željko Sudarić, gradonačelnik Vukovara Marijan Pavliček, zamjenik državnog tajnika Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH Dario Magdić, vukovarsko-srijemski župan Ivan Bosančić, glavni tajnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Dario Vretenar i izaslanica ministra demografije i useljeništva Ivana Perkušić.
Dr. sc. Sopta istaknuo je da je Vukovar grad koji označava voljeni hrvatski nacionalni identitet i povezuje sve Hrvate, bez obzira na ideološke razlike koje među njima postoje. Dodao je da su dolaskom u Vukovar željeli iskazati počast i zahvalnost svima onima koji su dali svoje živote kako bi taj grad bio slobodan i kako bi doživjeli slobodnu i demokratsku Republiku Hrvatsku. Među ostalim, podsjetio je da su se nakon svakog održanog kongresa tiskali zbornici radova te da je dosad objavljeno više od 400 radova koje potpisuje više od 600 autora.
Preč. Martinović poželio je dobrodošlicu u Vukovar i pozdravio sudionike u ime đakovačko-osječkog nadbiskupa Đure Hranića, svih svećenika Vukovarskog dekanata i svih onih koji se pastoralno brinu za Vukovar. Istaknuo je da na Kongres nije došao govoriti, nego slušati, jer se sudionici bave životnim temama.
Ivana Rora, članica Organizacijskog odbora Hrvatskoga iseljeničkog kongresa od samih početaka, istaknula je da je Hrvatska matica iseljenika „susretište domovine i Hrvata koji žive izvan domovine“. Naglasila je kako Hrvatska matica iseljenika, kao dugogodišnji partner i suorganizator Kongresa, već 75 godina predano povezuje domovinsku i iseljenu Hrvatsku te se skrbi o očuvanju hrvatskog identiteta među iseljenicima i njihovim potomcima. Upravo ovakvi skupovi, poručila je, imaju iznimnu vrijednost jer okupljaju znanstvenike, predstavnike državnih institucija, lokalne zajednice te brojne hrvatske iseljenike iz cijeloga svijeta, stvarajući prostor za dijalog i zajedničko promišljanje budućnosti Hrvatske.
Rektor Sudarić uz dobrodošlicu sudionicima predstavio je Veleučilište Lavoslava Ružičke, koje ima tisuću studenata i pedesetak djelatnika. Istaknuo je i da, u suradnji sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleučilište ima kvotu za studente potomke iseljenika.
Gradonačelnik Pavliček, podsjetivši na važnost Vukovara u hrvatskoj povijesti, istaknuo je da je grad okrenut budućnosti. Naglasivši važnost povezanosti s hrvatskim iseljeništvom, rekao je da je u posljednjoj nastavnoj godini bilo 32 povratničke djece. Dario Magdić naveo je da je iznos uloženih sredstava u aktivnosti vezane uz Hrvate izvan RH u odnosu na 2016. povećan za 1015 posto.
Župan Bosančić podsjetio je na val iseljavanja od 2013. do 2016., istaknuvši da je bio izazvan ekonomskim problemima, te izrazio nadu da će biti što više primjera ljudi koji će se vratiti s iskustvom stečenim diljem svijeta. Akademik Vretenar rekao je da HAZU spaja domovinsku i iseljenu Hrvatsku, ali i upozorio kako je tek u novije vrijeme prepoznato koliki potencijal za Hrvatsku predstavljaju hrvatski znanstvenici i umjetnici koji djeluju na najprestižnijim svjetskim sveučilištima, institutima i kulturnim institucijama.
Ivana Perkušić naglasila je da na Kongresu sudjeluje i kao povratnica u RH te podsjetila na mjeru Ministarstva demografije za pristup fondu državnih nekretnina, koja je dodijeljena jednoj povratnici. Glazbeno-narativnu točku „Priča o Vukovarcu“ izvela je akademkinja prof. dr. prim. Mirna Šitum, uz glazbenu pratnju prof. dr. Nikše Sviličića. Prof. Šitum govorila je i o svojim razlozima ostanka u Hrvatskoj, unatoč prilikama koje je kao liječnica imala u inozemstvu. O demografskim izazovima govorili su cijenjeni stručnjaci – doc. dr. sc. Stjepan Šterc, prof. dr. sc. Nenad Pokos, prof. dr. sc. Josip Jurčević te dr. sc. Iva Tadić i dr. sc. Irena Martinović Klarić.
U sklopu Gospodarskog foruma održani su paneli na kojima su govorili povratnici iz cijeloga svijeta. Oni su podijelili svoja iskustva o investicijskom potencijalu iseljeništva, širenju poslovne zajednice te prijedlozima za administrativno olakšavanje povratka hrvatskih useljenika.
Panel o medijima
Veliki interes izazvao je panel „Mediji kao most između domovine i iseljeništva“, koji je moderirala zamjenica ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Ivana Rora. Među sudionicima bili su Ksenija Antonia Abramović, direktorica i utemeljiteljica Laudato televizije, Vladimir Brnardić, v. d. glavnog urednika HRT-ova Programa za Hrvate izvan RH, te Jelena Badovinac Dimitrijević, glavna urednica časopisa Matica.
Govorilo se o važnosti medija u prenošenju vijesti i informacija o Hrvatima izvan domovine, pri čemu mediji postaju prostor artikulacije njihovih potreba, ali i očuvanja hrvatskog identiteta. Istaknuto je kako će Hrvatska matica iseljenika nastaviti umrežavati medije Hrvata izvan domovine s onima u Hrvatskoj, s ciljem objavljivanja većeg broja sadržaja. Kao nastavak nedavno održanoga okruglog stola, na kojem su sudjelovali brojni glavni urednici i ravnatelji izdavačkih kuća medija Hrvata izvan Hrvatske, Matica će u nadolazećem razdoblju održati niz događaja radi povezivanja hrvatskih novinara diljem svijeta. U planu su izložba iseljeničkog tiska krajem godine u zgradi Hrvatske matice iseljenika, proslava 75 godina izlaženja časopisa Matica te dvodnevna medijska konferencija tijekom 2027. godine, kojoj je cilj okupiti medije iz BiH, manjinskih zajednica i dijaspore.
Poruka s ovog panela bila je jasna: za snažnije povezivanje domovine i iseljeništva potrebno je više sustavne vidljivosti, suradnje i sadržaja koji će dati uvid u doprinose iseljenika. U sklopu ovogodišnjeg Kongresa održan je i niz drugih panela, koji su okupili stručnjake, predstavnike institucija i iseljenike s ciljem promišljanja o ključnim demografskim i migracijskim izazovima Hrvatske. Matičina voditeljica Odjela za nakladništvo Vesna Kukavica moderirala je panele o kulturnoj i umjetničkoj baštini, koja nije statično naslijeđe, nego živa veza između generacija, te o digitalnim iskoracima Hrvatske, koji otvaraju pitanje kako suvremene tehnologije mogu pomoći u povezivanju zajednica, dostupnosti sadržaja i očuvanju jezika.
Izazovi pastoralnog služenja hrvatskim iseljenicima
Subotnji dio programa započeo je panelom na temu „Osamdeset godina dušobrižništva za Hrvate u Njemačkoj i Austriji“. Nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu vlč. dr. sc. Tomislav Markić održao je predavanje o temi „Izazovi pastoralnog služenja hrvatskim iseljenicima“ te pritom istaknuo kako „slavljenje jubileja ima svoj smisao u zahvalnom pogledu unatrag, sagledavajući prijeđeni put i postignuća, ali se nipošto ne smije zaustaviti na slavnoj prošlosti, već nas treba osposobiti za nove početke i suočavanje s izazovima budućnosti te obnovu identiteta i poslanja“.
Napomenuo je da je slavljenje jubileja znak određene starosti neke organizacije te da bi trebao poslužiti kao most „prelijevanju iskustva, ‘žive memorije’ na mlađe koji će ne samo baštiniti tradiciju i sadržaje, već i osigurati kontinuitet poslanja i vizije neke organizacije“. Danas u svijetu postoji 180 hrvatskih katoličkih župa, misija, zajednica i centara u kojima djeluje 181 svećenik.
Panel o mladima: Hrvatska kao zemlja korijena i prilika
Posebno poglavlje subotnjeg programa zauzela su dva panela – „Uloga mladih u oblikovanju društvenih procesa u Hrvatskoj“ te „Povratak mladih iz dijaspore kroz studij, rad i nove prilike“. Sudjelovali su Gabrijel Lukić, predsjednik Udruge Mladi za domovinu, te članovi Međunarodne mreže hrvatske mladeži Adam Crnogorac, Karlo Kunjas, Petar Kovačićek, Anja Kolimbatović, Bruno Penava, Paula Zujić te Marija Bajić i Ana Aračić.
U kongresnom okviru, u kojem su se isprepletale teme demografije, povratka i identiteta, mladi su predstavljeni kao ključna veza između naslijeđa i budućnosti. Njihovo naslijeđe i identitet nisu ostali samo obiteljska priča, mjesto ljetnih dolazaka ili zemlja predaka – postali su i prostor obrazovanja, rada, ulaganja, stvaranja obitelji i osobnog razvoja. Panelisti su podijelili svoja iskustva o povratku i ostanku u Hrvatskoj, istaknuvši pritom kako su osobna odgovornost i motivacija za rad glavni generatori promjena cijeloga društva.
Bleiburg kao pitanje povijesne istine i nacionalnog sjećanja
Završnica Kongresa donijela je snažan naglasak na temu stradanja hrvatskog naroda nakon završetka Drugoga svjetskog rata. Na znanstveno-stručnom skupu o Bleiburškoj tragediji i poratnim likvidacijama sudjelovali su brojni ugledni povjesničari, istraživači i stručnjaci koji se godinama bave proučavanjem komunističkih zločina i sudbina žrtava poraća: dr. Ante Žužul, prof. Mitja Ferenc, dr. Dražen Živić, dr. Mario Jareb, don Damir Markušić, izv. prof. Wollfy Krašić, doc. Danijel Jurković, izv. prof. Vlatka Vukelić te izv. prof. Vladimir Šumanović. Njihova izlaganja istaknula su razmjere zločina koji ni osam desetljeća nakon završetka rata nisu u potpunosti istraženi te potrebu nastavka sustavnoga znanstvenog rada i otkrivanja istine o stradalima.
Pozornost je izlaganjem privukla i izv. prof. dr. sc. Vlatka Vukelić, predsjednica Odbora Domovinskog pokreta za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, koja se već godinama bavi istraživanjem komunističkih zločina i poratnih likvidacija. Skupu je nazočio i predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava, koji je poručio kako Bleiburška tragedija zaslužuje ozbiljan znanstveni i društveni pristup te trajno mjesto u hrvatskoj kulturi sjećanja. Predsjednik Programskog odbora Kongresa dr. Marin Sopta istaknuo je kako je Vukovar simbol hrvatskog identiteta koji povezuje Hrvate diljem svijeta, bez obzira na ideološke razlike.
Kongres je završen svečanom misom u crkvi sv. Filipa i Jakova te obilaskom Memorijalnoga groblja i masovne grobnice na Ovčari, mjestu jednoga od najtežih stradanja tijekom Domovinskog rata. VII. Hrvatski iseljenički kongres u Vukovaru poslao je poruku da iseljeništvo nije samo tema prošlosti, nego jedno od ključnih pitanja hrvatske budućnosti.
Tekst: Jelena Badovinac Dimitrijević / Foto: Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva
