U prostorijama Croatice u Budimpešti svečano je obilježen Dan hrvatskog tiska i 35. obljetnica Hrvatskoga glasnika, tjednika Hrvata u Mađarskoj. Nakon izlaganja glavne urednice Branke Pavić Blažetin otvorena je izložba odabranih naslovnica časopisa pod nazivom „Naslovnice kroz vrijeme“.
„Obilježavamo jednu od najvažnijih obljetnica u novijoj, institucionaliziranoj povijesti Hrvata u Mađarskoj. Punih 35 godina izlazi Hrvatski glasnik, tjednik Hrvata u Mađarskoj koji iz broja u broj potvrđuje svoj nezamjenjiv doprinos očuvanju hrvatskoga identiteta, jezika, kulture i povijesne memorije. Hrvatski glasnik naše je svjedočanstvo postojanja, ustrajnosti i odgovornosti. Naglasila bih i da on nije samo tjednik – on je jedan od ključnih stupova opstojnosti Hrvata u Mađarskoj“, rekla je na svečanosti u povodu obilježavanja 35 godina Hrvatskoga glasnika u izdavačkoj kući Croatica u Budimpešti glavna urednica tjednika Branka Pavić Blažetin. O tjedniku je govorio i dugogodišnji novinar Stipan Balatinac naglasivši kako tiskano izdanje unatoč razvoju digitalnih medija i dalje ostaje neizostavan izvor informacija i ključan čimbenik u očuvanju hrvatskoga jezika, a podijelio je iskustvo kako je to biti 30 godina narodnosni novinar u Mađarskoj.
U Croatici je u povodu ovoga velikog jubileja otvorena izložba odabranih naslovnica Hrvatskoga glasnika, a ono što posebno ističe njegovu vrijednost jest kontinuitet neprekinutog izlaženja. Tjednik je osnovan prije 35 godina pod okriljem Saveza Hrvata u Mađarskoj, a prvi broj izišao je 2. svibnja 1991. godine. Tada su prvi put u povijesti Hrvati u Mađarskoj dobili svoj zajednički tisak. Prvi glavni i odgovorni urednik Hrvatskoga glasnika bio je Marko Marković, a njega je naslijedio Đuro Franković, tadašnji predsjednik Saveza Hrvata u Mađarskoj. Od 1993. do 2005. tjednik je vodio Ladislav Gujaš, a od listopada 2005. do danas glavna urednica Hrvatskoga glasnika je Branka Pavić Blažetin. Glasnik je od 2010. godine prisutan na internetskoj stranici i na društvenima mrežama i od tada predstavlja suvremeni, dnevni informativni kanal koji dopire i do čitatelja izvan granica Mađarske.
– Naslovnice Hrvatskoga glasnika tijekom povijesti – prvi broj tiskan je 2. svibnja 1991.
Svečanost u Croatici svirkom su uljepšali Bálint Horváth i prijatelji tamburaši iz HOŠIG-a, a svojom prisutnošću i visoki uzvanici: Ivan Gugan, predstavnik hrvatske manjine u mađarskom parlamentu, dr. sc. Mladen Andrlić, veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj, Drago Horvat – generalni konzul Republike Hrvatske u Pečuhu te Ivana Rora – zamjenica ravnatelja Hrvatske matice iseljenika koja je tom prilikom istaknula višedesetljetnu suradnju s Hrvatima u Mađarskoj.
„Hrvatski glasnik nije samo kroničar vremena, nego iznimno bitan medij kojim Hrvati u Mađarskoj više od tri i pol desetljeća promiču svoj jezik i kulturu, a čime čuvaju svoju opstojnost. U Matici s redakcijom tjednika surađujemo od prvog dana, razmjenjujemo informacije i zajednički pridonosimo očuvanju identiteta Hrvata u Mađarskoj.“
Od siječnja 2014. do danas uredništvo Hrvatskoga glasnika temelj je i medijske proizvodnje na platformama koje djeluju u organizacijskoj cjelini Neprofitnog poduzeća Croatica, a na čijem čelu je ravnateljica Timea Šakan Škrlin. Uredništvo ostvaruje tri medijske platforme i održava više društvenih mreža, a u posljednjih 35 godina za tjednik su pisali brojni suradnici. Hrvatski glasnik izlazi na novinskom papiru u boji, na 16 stranica svakog četvrtka, a u njemu se objavljuje širok raspon tema – od društvenih i političkih događaja, povijesti, kulture, jezika, književnosti, kazališta, etnologije do sadržaja za djecu i sporta.
RADNI POSJET HOŠIG-u U BUDIMPEŠTI
Zamjenica ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Ivana Rora u Budimpešti je posjetila i Hrvatsku osnovnu školu i gimnaziju gdje ju je dočekala ravnateljica škole Ana Gojtan te je izvijestila o radu ove vrlo važne odgojno-obrazovne ustanove za hrvatsku zajednicu u glavnome gradu Mađarske. HOŠIG u svom sastavu ima hrvatski vrtić, osnovnu školu, gimnaziju i učenički dom, sve na jednome mjestu, a značaj HOŠIG-a za hrvatsku zajednicu je iznimno velik.
Škola se proteže na 10 000 četvornih metara, a osim brojnih učionica, kabineta za biologiju, kemiju i fiziku, u svom sastavu ima i veliku sportsku dvoranu koja nosi ime hrvatskoga košarkaškog velikana Dražena Petrovića te raznovrstan vanjski sadržaj prilagođen svim dobnim skupinama. Škola tijekom godine provodi iznimno bogat jezični i kulturni program, a najvažnija manifestacija Tjedan hrvatske kulture održava se u studenome.
„Mi već sada, u ljetnim mjesecima, pripremamo program za taj Tjedan. Osim kazališnih i literarnih nastupa, imamo praksu da svake godine izvedemo i jednu premijernu scensko- glazbenu priredbu. U školi su djeca vrlo motivirana za umjetnički rad i svi smo jako uzbuđeni kad nam se približi taj događaj. U sklopu svakodnevne nastave djeci se omogućuje da budu kreativna na razne načine, što se najbolje može vidjeti po njihovim umjetničkim radovima koji krase zgradu“, rekla je ravnateljica Gojtan.
Ova škola je po mnogočemu jedinstvena i zauzima posebno mjesto u obrazovnom sustavu Hrvata u Mađarskoj. Cilj joj je očuvanje hrvatskoga jezika i kulture, pa tako primjerice kabinet za hrvatski jezik i književnost nosi ime Marka Marulića, a u glavnoj knjižnici škole nalaze se primjerci hrvatskih tiskovina, najnoviji brojevi časopisa Matica i književna djela istaknutih hrvatskih pisaca. Djeca na hrvatskome jeziku izrađuju plakate i izvode folklorna djela, a impresivna je kolekcija narodnih nošnji koju škola ima u svom fundusu.
Djeca iz HOŠIG-a već godinama pohađaju programe Hrvatske matice iseljenika, a ovom prilikom zamjenica ravnatelja Ivana Rora predstavila je i jedan novi, Matičin Sportski kamp. Na sastanku se razgovaralo o nastavku jačanja suradnje škole i Hrvatske matice iseljenika na području jezičnih i kulturnih programa, a poseban doživljaj bio je susret s maturantima koji su tog dana pisali nacionalne ispite iz pet predmeta. S predstavnicima Matice podijelili su svoja iskustva i to na tečnome hrvatskom jeziku.
Tekst: Jelena Badovinac Dimitrijević / Foto: Čarna Kršul Kerekes, Croatica
