U razdoblju modernog hrvatskog suverenizma Hrvatska matica iseljenika ima nezamjenjivu ulogu: biti most između domovinske i iseljene Hrvatske, povezivati ljude i srca, prenositi znanja i iskustva, čuvati naš prelijepi hrvatski jezik, kulturu, vjeru i pripadnost jedinstvenomu hrvatskom narodu.
Prije 75 godina, 12. veljače 1951., održana je Osnivačka skupština Matice iseljenika Hrvatske.
U tadašnjoj komunističkoj Hrvatskoj, unutar druge Jugoslavije, svega šest godina nakon završetka Drugoga svjetskog rata i velikog rascjepa hrvatskoga nacionalnog bića, osnivanjem Matice iseljenika Hrvatske institucionalizirana je potreba očuvanja i izgradnje odnosa s dijelom hrvatskoga korpusa izvan Domovine. Posebice s hrvatskom nacionalnom manjinom u Austriji, Mađarskoj i Slovačkoj – s gradišćanskim Hrvatima koji i dandanas čuvaju i njeguju poseban i predivan gradišćansko-hrvatski jezik – jezik naših starih; zatim u Rumunjskoj i Italiji; te sa starijim iseljeništvom u Sjedinjenim Američkim Državama, Novom Zelandu i Latinskoj Americi. Valja spomenuti i uspostavu odnosa s Hrvatskom bratskom zajednicom iz Pittsburgha, s kojom ova ustanova do današnjega dana ima neprekinutu suradnju.
Bili su to skromni, ali važni počeci uspostave odnosa s hrvatskim iseljeništvom. Ti su odnosi, doduše u bitno drukčijim društvenim i političkim okolnostima, započeti još 1869. u doba Kraljevine Hrvatske i Slavonije osnivanjem Iseljeničke službe Zemaljske vlade, potom 1912. osnivanjem Društva sv. Rafaela – katoličkog društva za pomoć hrvatskim iseljenicima. Njegov je rad utihnuo u vihoru Prvoga svjetskog rata, da bi ga 1940., zaslugom blaženoga kardinala Alojzija Stepinca, tadašnjega zagrebačkog nadbiskupa, obnovio i pokrenuo časopis „Hrvat u tuđini“.
Izgradnjom ove zgrade 1964. godine, poznate kao Dom iseljenika, na čelo ustanove dolazi dotadašnji zagrebački gradonačelnik Većeslav Holjevac. U tom razdoblju, sve do 1968., ustanova bilježi snažniju aktivnost i izraženije prohrvatsko ozračje. Te iste 1964. godine za člana Izvršnoga i Glavnoga odbora Matice izabran je dr. Franjo Tuđman, utemeljitelj hrvatske države, koji se zauzimao za uspostavu odnosa s političkom emigracijom, a sve u duhu nacionalne pomirbe zavađenoga, podijeljenoga i rastrojenoga hrvatstva, osobito domovinske i iseljene Hrvatske. Njegov put među iseljenike u Sjedinjene Američke Države 1966. i povijesna predavanja tamošnjim emigrantima negativno su odjeknuli u jugoslavenskom režimu. Nakon sloma Hrvatskoga proljeća 1971., i Matica iseljenika bila je označena kao jedno od uporišta hrvatskoga nacionalizma.
Unatoč tome, tijekom 1970-ih i 1980-ih godina Matica iseljenika Hrvatske razvijala je kulturnu djelatnost i dala svoj doprinos očuvanju hrvatskoga identiteta, osobito prema hrvatskim manjinama i starijem prekomorskom iseljeništvu. Primjer je plodonosna suradnja s Hrvatskom bratskom zajednicom, uključujući obilježavanje 75. godišnjice HBZ-a u Zagrebu 1969., što je rezultiralo održavanjem tamburaških festivala svake četiri godine do današnjih dana. Posljednji je održan pretprošle godine, u lipnju 2024., u susjednoj koncertnoj dvorani „Vatroslav Lisinski“. Drugi važan projekt bilo je pokretanje Ljetne škole hrvatskoga jezika i folklora 80-ih godina, koja je 1991. prerasla u Sveučilišnu školu hrvatskoga jezika i kulture, u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu.
No, treba otvoreno reći: u tim okolnostima Matica je imala i političku dimenziju – s ciljem privlačenja dijela iseljeništva naklonosti prema Jugoslaviji i sprječavanja utjecaja hrvatske političke emigracije. Demokratske promjene 1990. godine, pod vodstvom državotvorne vizije prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, otvorile su za Hrvatsku maticu iseljenika novo poglavlje. U siječnju 1991. dobiva današnji naziv i novi smisao. Široko otvara vrata političkoj emigraciji, koju je jugoslavenski režim desetljećima progonio i odvajao od Domovine. U tom novom zajedništvu upravo politički emigranti postaju ravnatelji. Kuću 1990. preuzima emigrantski pjesnik Boris Maruna, potom 1992. Vinko Nikolić, dugogodišnji urednik Hrvatske revije iz Buenos Airesa i Barcelone. Snažan pečat idućih osam godina daje emigrant i povratnik Ante Beljo, kojega kao doajena ravnatelja Matice iseljenika s velikom zahvalnošću još jednom pozdravljam. Pod Beljinim vodstvom pokreću se Ljetna i Zimska škola hrvatskoga folklora, Mala škola hrvatskoga jezika i kulture te program Task Force po uzoru na židovske kibuce – programi koji su danas prepoznatljivi kao Matičini brendovi, naši premium kulturni projekti. Velika je bila i uloga Matice u Domovinskom ratu te u širenju aktivnosti za Hrvate u BiH, otvaranjem podružnica u Mostaru, Sarajevu, Vitezu i Orašju.
Dr. Ivan Tepeš u nastavku će imati izlaganje o povijesnoj baštini HMI-a, pa ću preskočiti daljnjih 30 godina rada i prijeći na ulogu Hrvatske matice iseljenika u afirmaciji suvremenoga hrvatskog globalnog zajedništva.
U svijetu danas živi između 3,2 i 4,2 milijuna Hrvata i njihovih potomaka. Svi oni čine neraskidiv dio jedinstvenoga hrvatskog nacionalnog bića. Poseban je položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini – najstarijega konstitutivnog naroda, za Hrvate druge domovine. U razdoblju modernog hrvatskog suverenizma Hrvatska matica iseljenika ima nezamjenjivu ulogu: biti most između domovinske i iseljene Hrvatske, povezivati ljude i srca, prenositi znanja i iskustva, čuvati naš prelijepi hrvatski jezik, kulturu, vjeru i pripadnost jedinstvenomu hrvatskom narodu. Pripadnost hrvatskom narodu nadilazi granice formalnog državljanstva. Hrvat je svatko tko nosi hrvatske korijene – druge, treće, četvrte ili čak pete generacije – ili tek otkriva svoju vezu kroz jezik, kulturu i osjećaj zajedništva. Mi smo simbol uvijek pružene ruke domovinske Hrvatske svima koji žele produbiti tu povezanost. Posebno mladima – jer oni su jamstvo očuvanja hrvatstva u svijetu. Dom iseljenika na Trgu Stjepana Radića, hrvatskoga velikana koji je zagovarao povratak iseljenika „k domu i k ognjištu svomu“, otvoren je svima. To nije samo administrativno sjedište, nego istinski dom svih Hrvata.
U vremenu digitalne transformacije dodatno ćemo prilagoditi naše programe i komunikaciju kako bismo doprijeli do mladih – i u stvarnom i u digitalnom prostoru. Tako HMI, uz mrežnu stranicu MATIS.HR kao središnji informativni portal, od jeseni 2025. komunicira na pet društvenih mreža: Facebooku, YouTubeu, Instagramu, LinkedInu i TikToku. Kroz takav integrirani komunikacijski pristup Facebook stranica Hrvatske matice iseljenika tijekom 2025. godine ostvarila je više od 2,1 milijun pregleda i 64 tisuće interakcija, uz rast broja pratitelja od 13 %, čime je potvrđena njezina uloga ključnog digitalnog središta komunikacije. Instagram profil, aktiviran u srpnju 2025. godine, dosegnuo je 13,8 tisuća korisnika uz više od 4.000 interakcija i 145 tisuća prikaza. TikTok profil, pokrenut u prosincu 2025. godine, u kratkom je razdoblju ostvario oko 30 tisuća pregleda, više od 1.000 oznaka „sviđa mi se“ i 126 dijeljenja, pri čemu je već druga objava premašila 11.000 pregleda, potvrđujući visok potencijal toga kanala za budući razvoj komunikacije s mladima. LinkedIn profil, otvoren u listopadu 2025. godine, ostvario je gotovo 9.000 impresija i više od 400 reakcija. YouTube kanal, ponovno aktiviran u studenome 2025. godine, zabilježio je više od 23 tisuće pregleda, 2.100 sati gledanja te rast od 102 nova pretplatnika.
Tijekom 2025. godine Hrvatska matica iseljenika realizirala je ukupno 151 programsku aktivnost, na kojima je u raznim oblicima sudjelovalo približno 37.900 sudionika, čime je potvrđena visoka razina vidljivosti i društvenog učinka programskoga djelovanja Matice. Matica je održala 114 filoloških i jezikoslovnih programskih aktivnosti koje se odnose na poučavanje hrvatskoga jezika u višejezičnoj globalnoj zajednici. Reprezentativne uzorke kulturnog stvaralaštva Hrvata izvan domovine Matica je prezentirala na manifestacijama i festivalima – od filmske i likovne umjetnosti do tradicijskih svečanosti. Poseban segment Matičina kulturnog stvaralaštva odnosi se na scensku primjenu folklora, budući da u svijetu postoji više od 300 dječjih folklornih ansambala. U okviru programskih aktivnosti od strateškog značenja ističemo sedam tradicionalnih programa s tradicijom duljom od 30 godina, na kojima su sudjelovala 632 seminarista-polaznika.
Nakladničkih projekata koji se odnose na fenomenologiju Hrvata izvan Republike Hrvatske bilo je 37 (časopis Matica, Hrvatski iseljenički zbornik i ostala stručna, umjetnička i znanstvena izdanja). Spomenuti nakladnički pothvati obrađuju kulturno stvaralaštvo, povijest i književnost koju nazivamo inozemnom Croaticom. Rastući digitalni repozitorij Matičinih serijskih publikacija trenutačno sadrži više od 40.000 stranica posvećenih kulturnim i društvenim organizacijama Hrvata izvan Republike Hrvatske. Kad kao dijete ne možete učiti svoj jezik, osjećate da gubite dio sebe. Jezik je prvo mjesto pripadnosti. Ulaganje u učenje hrvatskoga jezika ulaganje je u budući povratak, studij i profesionalno djelovanje u Domovini.
Dame i gospodo, s današnjim danom otvaramo jubilarnu 75. godinu djelovanja HMI-a. Zaključno, suvremeno hrvatsko globalno zajedništvo počiva na četiri skupine dionika:
- hrvatskom iseljeništvu,
- hrvatskoj nacionalnoj manjini u 12 europskih država,
- Hrvatima u Bosni i Hercegovini,
- povratnicima i useljenicima.
HMI će snažnije biti prisutna za Hrvate u Bosni i Hercegovini. Posebno naglašavam povratnike. Povratak nije samo administrativni čin. To je emocionalni i identitetski proces. Hrvatska matica iseljenika želi biti prvi kontakt, servisna točka i partner – Večer povratnika pokazala je koliko je ta potreba stvarna. Kao javnoj ustanovi od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku bitna nam je i vidljivost u Hrvatskoj. Hrvatski građani moraju biti informirani o aktivnostima Matice. Stoga će kao peta skupina dionika u fokusu biti i domovinski Hrvati u Hrvatskoj te ostali hrvatski građani.
Zahvaljujem svim angažiranim Hrvaticama i Hrvatima u udrugama, klubovima, misijama i inicijativama. Oni su pokretačka snaga našega zajedništva. Ovdje uključujem i suradnju s povratničkim udrugama poput Uzdanice iz Australije, s kojima smo prošlog petka uspješno organizirali Večer hrvatskih povratnika.
Hvala našim brojnim institucionalnim partnerima, prvenstveno: Ravnateljstvu dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu na čelu s vlč. Tomislavom Markićem, brojnim katoličkim misijama i župama, voditeljima i vrijednim djelatnicima koji u najvećoj mjeri okupljaju naše Hrvate diljem svijeta, a bili su presudni u vrijeme Jugoslavije u održavanju i njegovanju hrvatskog identiteta, Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu i njegovim sastavnicama – od Fakulteta hrvatskih studija i Filozofskog fakulteta do Instituta za istraživanje migracija; brojnim općinama, gradovima i županijama, od kojih ističemo poseban sporazum sa Splitsko-dalmatinskom županijom potpisan prošle godine te s Gradom Biogradom na Moru.
Posebno zahvaljujemo Vladi Republike Hrvatske na čelu s predsjednikom Andrejem Plenkovićem, koji već cijelo desetljeće pitanja Hrvata izvan Republike Hrvatske postavlja kao strateški cilj te nizom mjera, uključujući i poticanje povratka u domovinu, pridonosi demografskoj revitalizaciji hrvatske države.
Posebna zahvala ide SDUHIRH-u i državnom tajniku Zvonku Milasu, našem nadležnom ministarstvu, na izvrsnoj suradnji, njegovu cijelom timu, zamjeniku, glavnoj tajnici i posebnim savjetnicima. Ta je suradnja rezultirala povećanjem programskog proračuna za 2026. godinu za čak 63 % u odnosu na 2025. Zahvaljujem i na odličnoj suradnji s Upravnim odborom na čelu s predsjednikom Milanom Kovačem. Zahvaljujem Ministarstvu vanjskih i europskih poslova na čelu s ministrom Gordanom Grlićem Radmanom na suradnji i sinergiji te veleposlanicima, generalnim konzulima i djelatnicima u DKP predstavništvima, s kojima imamo izvrsnu suradnju i potporu.
Ta suradnja uključuje i institucionalnu suradnju s Diplomatskom akademijom MVEP-a, u okviru koje je HMI dio kurikuluma diplomatskog studija za mlade hrvatske diplomate, koji će u idućih 5, 10 ili 20 godina biti okosnica naše suradnje u trokutu između hrvatskih zajednica u inozemstvu, diplomatskih predstavništava i HMI-a. U tom smislu HMI će biti još prisutniji u pripremama za odlazak na mandate hrvatskih diplomata, čime će se optimizirati razmjena iskustava i buduća koordinacija poslova na dobrobit Hrvata u dotičnim državama.
Na kraju, posebno zahvaljujem svojem timu – 30 djelatnika, od toga 25 u središnjici i pet voditelja podružnica u Splitu, Vukovaru, Dubrovniku, Rijeci i Puli – koji neumorno brinu o realizaciji Matičinih programa i projekata.
Valja istaknuti da su na najodgovornijim rukovodećim položajima djelatnici s više od 20, odnosno tri desetljeća radnog iskustva u ovoj ustanovi. Ovom prilikom upućujem zahvalu mojoj zamjenici Ivani Rori, Snježani Radoš, Vesni Kukavici, Ladi Kanajet Šimić, Snježani Đuričković, Ivani Dvorneković, Maji Mozari, Silviju Jergoviću i drugim djelatnicima. Hvala i bivšim djelatnicima na životnom doprinosu, od kojih su neki danas ovdje među nama.
Upravo radi jačanja globalnoga hrvatskog zajedništva, uz Programsku službu ustrojavamo i novu, drugu Službu za stratešku suradnju, posvećenu Hrvatima u BiH, povratnicima, posebnim kulturnim projektima i globalnoj komunikaciji.
U duhu Društva sv. Rafaela iz 1912., zaštitnika iseljenika; u duhu tradicije, jezika i vjere koji su nas očuvali, Hrvatska matica iseljenika nastavlja vjerno čuvati i razvijati hrvatski nacionalni, jezični i kulturni identitet Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Hvala na pozornosti! Živjela Hrvatska matica iseljenika! Živjela Hrvatska i Bog vas blagoslovio!
