Počinje Zimska škola hrvatskoga folklora 2026.

3 min čitanja

U Sisku od 3. siječnja 2026. počinje 32. po redu Zimska škola hrvatskoga folklora u organizaciji Hrvatske matice iseljenika i traje deset dana do 12. siječnja.

Zimska škola hrvatskoga folklora 2026. obuhvaćati će program plesova, nošnji i glazbala ALPSKOG PODRUČJA: ZAGORJA, KARLOVAČKOG POKUPLJA, JASKANSKOG PRIGORJA I POJLA, ISTRE, GRADIŠĆANSKIH HRVATA, SAMOBORSKOG, ZAPREŠIĆKOG, VRAPČANSKOG, ZAGREBAČKOG PRIGORJA I POLJA, SESVETSKOG, ZELINSKOG I VRBOVEČKOG PRIGORJA I POLJA, MEĐIMURJA I PODRAVINE.

Osim programskog stručnog voditelja Andrije Ivančana, umjetničkog voditelja FA Linđo iz Dubrovnika,  Odjel tambura vodi Tibor Bün, poznati tamburaški voditelj iz Varaždina te Odjel tradicijskih glazbala vodi glazbeni pedagog Vjekoslav Martinić, poznati majstor izrade tradicijskih glazbala iz Garešnice. Gost predavač ZŠHF je uvaženi glazbeni skladatelj maestro Siniša Leopold.

Uz njih će tijekom škole predavati i drugi vrsni stručnjaci folkloristi i etnokoreolozi kao i renomirani istraživači hrvatskoga folklora: Senka Jurina, Miro Kirinčić, Goran Oreb, Nerina Štajner, Lydia Novak i Philip Tyran, Ivan A. Ivančan, Katarina Horvatović i Kristina Benko Markovica, uz suradnju  asistenata, vrsnih umjetnika i folklorista, Filipa Martinića, Martina Durbeka i Martina Ivančana.

Škola hrvatskog folklora se temelji na znanstveno-stručnom programu koji je postavio 1964. godine  uvaženi hrvatski znanstvenik iz područja etnologije i etnokoreologije dr. sc. Ivan Ivančan. Program se kontinuirano nadograđivao i prilagođavao novim spoznajama i trendovima, a današnji programski voditelj Andrija Ivančan ugradio je suvremene trendove plesne edukacije i sve elemente potrebne za školovanje voditelja folklornih skupina, kao što je i maestro Siniša Leopold napravio za program namijenjen voditeljima tamburaških sastava. Putem ovog programa ostvaruju se i važni ciljevi  Hrvatske matice iseljenika: očuvanje, jačanje i promicanje hrvatske tradicijske kulture i hrvatskog nacionalnog i etničkog identiteta u hrvatskom iseljeništvu, među pripadnicima hrvatskih zajednica izvan domovine i kod Hrvata u Bosni i Hercegovini te povezivanje raseljene i domovinske Hrvatske.

Glavni cilj samog stručnog programa jest očuvanje izvornosti i autohtonosti folklora – tradicijskog plesa, pjesme, glazbe kao najprivlačnijeg i najčešće izvođenog dijela tradicijske kulture danas. Tradicija je i osnova za kreativno suvremeno izražavanje tako da se kroz Školu hrvatskoga folklora promiče i autorska, etnološka i folkloristički utemeljena reinterpretacija i scenski koreografirani prikaz ovog dijela tradicijske umjetnosti.

Zahvaljujemo domaćinima Gradu Sisku i Hotelu Panoniji te svima koji su pridonijeli uspješnoj organizaciji ovog značajnog programa.

Tekst i foto: Lucija Starčević

Podijeli ovaj članak
Skip to content