Posljednjih se mjeseci, čini se, znatno intenzivnije radi na rješavanju problema koji se tiču obrazovanja na hrvatskom jeziku u Srbiji. Pretpostavka za rješavanje jednog od njih – a to je jezična kompetencija nastavnog kadra – bit će osigurana otvorenjem Lektorata hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu koji će početi s radom od jeseni, odnosno iduće akademske godine. Memorandum o suglasnosti o osnivanju tog lektorata, koji bi trebao biti prethodnica Katedri hrvatskoga jezika i književnosti na istom fakultetu, potpisan je prošloga četvrtka, 14. lipnja, u Rektoratu novosadskog Sveučilišta. Dokument su potpisali predstavnici resornih ministarstava obrazovanja i znanosti Hrvatske i Srbije – ministrica Blaženka Divjak i državna tajnica Annamária Vicsek, zatim Pokrajinskog tajništva za visoko obrazovanje i znanstvenoistraživačku djelatnost (tajnik Zoran Milošević), Sveučilišta u Novom Sadu (rektor Dušan Nikolić) te Filozofskog fakulteta u Novom Sadu (dekanica Ivana Živančević Sekeruš).
Potpisivanju Memoranduma nazočili su i prestavnici Hrvata u Srbiji – predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Slaven Bačić i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i zastupnik u Skupštini Srbije Tomislav Žigmanov, kao i predstavnici hrvatske diplomacije u Srbiji, Ministarstva znanosti i obrazovanja Hrvatske i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Otvorenje lektorata ocijenjeno je kao povijesni događaj za hrvatsku zajednicu u Srbiji, ali i za područje znanstvene i obrazovne suradnje između Srbije i Hrvatske. Osim djelovanja u području jezičnog osposobljavanja kadra koji izvodi nastavu na hrvatskom jeziku u Srbiji, Lektorat bi trebao biti od pomoći i u procesu izrade nedostajućih udžbenika na hrvatskom jeziku. Na osnutku Lektorata predstavnici Hrvata u Srbiji inzistiraju još od 2007. godine, tako da se na ovaj događaj, kako se moglo čuti na potpisivanju Memoranduma, čekalo jedanaest godina.
Predsjednik DSHV-a i narodni zastupnik Tomislav Žigmanov smatra kako je otvorenje Lektorata vrlo važna stanica u naporima predstavnika Hrvata u Srbiji da pitanje obrazovanja, pa sukladno tomu i kulture, bude zaokruženo na institucionalno primjeren način.
»Ulazak hrvatskog jezika u Sveučilište je za nas veliki događaj, jer je na taj način priznata samostalnost hrvatskog jezika jer je, nažalost, bio relativno nepriznat kada je u pitanju akademska zajednica u Srbiji, ali i ideološki kontekst i politički diskurs. S druge strane, naša očekivanja su usmjerena ka tome da se jezične kompetencije nastavnog kadra koji je uključen u proces obrazovanja na hrvatskom jeziku osnaže. Treba reći i priznati da 70 posto nastavnog kadra nema jezične kompetencije, da, bez obzira što nastava na hrvatskom jeziku postoji 15 godina, nije bilo dovoljnog napora da se to pitanje riješi na jedan primjeren način kao u slučaju drugih manjinskih zajednica. U ovome smislu očekujemo da otvorenje Lektorata bude prvi korak k uspostavi Katedre za hrvatski jezik, a na taj način bismo u institucionalnom smislu zaokružili cijeli taj kontekst koji se odnosi na obrazovanje na hrvatskom jeziku. Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u ovom procesu koji je trajao dugo, 11 godina, i koji nije bio jednostavan. Ovo je potvrda da svaki naš postavljeni cilj, uz ustrajno nastojanje spram legitimnih zahtjeva i stalne napore, može biti i ostvaren«, rekao je Žigmanov dodavši da će od jeseni, zahvaljući proaktivnom odnosu resornog ministarstva, postojati i prosvjetni savjetnici koji će pratiti kvalitetu nastave na hrvatskom jeziku.
Hrvatski veleposlanik Gordan Bakota je ocijenio kako je ovaj čin važan za ukupne bilateralne odnose Srbije i Hrvatske.
»Ovo pokazuje da su i Hrvatska i Srbija spremne intenzivirati odnose na dobrobit njihovih građana. Vrlo je bitan, kako je danas i istaknuto, i europski kontekst vezan za otvorenje Lektorata, odnosno snažna poruka koja pokazuje u kojem smjeru hrvatsko-srpski odnosi trebaju biti i kretati se«, kazao je Bakota.