Prigodom obljetnice je općina Celindof na trgu pred općinskom zgradom podignula poprsje od bronce, rad akademske kiparice Dijane Ive Sesetić iz Solina. Otkrivanju biste su nazočili načelnik Franz Fellinger, zemaljski savjetnik Hans Peter Doskozil, vicerektorica Zagrebačkoga Sveučilišta Ivana Čuković Bagić i veleposlanica Vesna Cvjetković
Pred općinskom zgradom u Celindofu 24. lipnja je otkrivena bista Filipa Kaušića. U Celindofu rođeni isusovac bio je inicijator za utemeljenje Sveučilišta u Zagrebu 1669., gdje je pet godina službovao kao rektor. Ove se godine slavi 400. obljetnica rođenja Filipa Kaušića.
Prigodom obljetnice je općina Celindof na trgu pred općinskom zgradom podignula poprsje od bronce, rad akademske kiparice Dijane Ive Sesetić iz Solina. Otkrivanju biste su nazočili načelnik Franz Fellinger, zemaljski savjetnik Hans Peter Doskozil, vicerektorica Zagrebačkoga Sveučilišta Ivana Čuković Bagić i veleposlanica Vesna Cvjetković. Inicijator postavljanju spomenika u Celindofu je bio tamošnji povjesničar Herbert Gassner, koji je i predsjednik Instituta Filipa Kaušića. Prije pet godina otvorena je i biblioteka Filipa Kaušića u Celindofu.
Gassner je na njemačkom jeziku napisao knjigu o Filipu Kaušiću „Philippus Kausich S.J. (1618-1673) und seine Zeit“. Izdavač je Hrvatski kulturni i dokumentarni centar (HKDC). Djelo je prezentirao predsjednik HKDC-a Martin Ivančić, a bit će prevedeno i na hrvatski jezik.
Prilikom 400. obljetnice rođenja Gassner je sastavio izložbu o životnim postajama Filipa Kaušića. Kaušić je studirao je u Trnavi, Passauu i Grazu, gdje je i završio studij teologije. Tu su ga 1648. zaredili za svećenika. Godine 1669. car Leopold I. priznaje Zagreb kao sveučilišni grad i njega imenuje za prvoga rektora. Umro je 1673. u Požunu/Bratislavi. Spomen-ploča Filipu Kaušiću nalazi se kod ulaza Klovićevih dvora u Zagrebu te tako Kaušić spaja Celindof s glavnim gradom Hrvatske. (Hrvatska redakcija ORF-a)