Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta će u suradnji s Veleposlanstvom RH u Republici Austriji načiniti obrazloženje o samosvojnosti hrvatskoga jezika i neprihvatljivim nazivima koji se rabe u Austriji te ga poslati austrijskim institucijama. Kako bi se hrvatskom jeziku dalo još više na važnosti, u Beču će se u dogledno vrijeme organizirati znanstvena konferencija o hrvatskom jeziku
U prostorijama konzularnog odjela Veleposlanstva RH u Republici Austriji 8. prosinca održan je sastanak s Milanom Bošnjakom, voditeljem Odjela za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta RH s čelnicima hrvatskih udruga i organizacija u Beču koje djeluju u obrazovnim aktivnostima, posebice hrvatskog jezika i kulture u Republici Austriji.
Sastanku su nazočili Gordan Bakota, veleposlanik RH u Republici Austriji, Branimir Lončar, konzul RH u Republici Austriji, fra Josip Koren, ravnatelj Hrvatske katoličke misije, Ljubica Tadić, povjerenica RH za suradnju u obrazovanju u Republici Austriji, Perica Mijić, voditelj Dječje škole Anno 93, Petar Tyran, urednik Hrvatskih novina, Filip Zloušić, predsjednik HKD Napredak Beč, Miroslav Piplica, predsjednik Austrijsko – hrvatske zajednice za kulturu i šport te Željko Batarilo, član IO Hrvatskog svjetskog kongresa.
U uvodnom je kazivanju Milan Bošnjak naglasio kako je položaj hrvatskog jezika u Austriji drugačiji pa i teži od svih drugih zemalja.
– Hrvatska prema svojim mogućnostima pomaže organizaciju nastave hrvatskog jezika i kulture u dvadeset država širom svijeta. Austrija, s trenutačno oko 250 učenika, samo je jedna od njih. Hrvatska želi širiti ovaj sustav, ali u Austriji postoje zapreke jer jednostavno kao domicilna zemlja ona to trenutačno ne dopušta – ističe Bošnjak.
Zaključeno je kako i dalje valja ustrajati u projektu Hrvatski je naš izbor koji Hrvatski svjetski kongres provodi u suradnji s hrvatskim katoličkim misijama i mnogobrojnim udrugama, a organizirat će se i sastanak sa svim nastavnicima hrvatskog jezika te s nastavnicima, izvornim hrvatskim govornicima u sustavu tzv. BKS jezika. Isto tako, uslijedit će i reakcija Hrvatske na serbokroatisch i BKS koji se prakticira u Austriji.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta će u suradnji s Veleposlanstvom RH u Republici Austriji načiniti obrazloženje o samosvojnosti hrvatskoga jezika i neprihvatljivim nazivima koji se rabe u Austriji te ga poslati austrijskim institucijama. Kako bi se hrvatskom jeziku dalo još više na važnosti, u Beču će se u dogledno vrijeme organizirati znanstvena konferencija o hrvatskom jeziku.
U raspravi je još bilo govora o odličnim desetogodišnjim rezultatima Hrvatske dječje škole Anno 93. te dana puna potpora u daljnjem održavanju nastave hrvatskog jezika i kulture u ovoj ustanovi.
Poticat će se i suradnja gradišćanskih Hrvata i hrvatskih iseljenika. Daje se potpora ideji uvođenja hrvatskog obrazovnog sustava u Beču za sve generacije, kako gradišćanskih Hrvata tako i naših iseljenika, od predškolskog odgoja do mature. U tom se smislu, podupire osnivanje Hrvatsko-austrijske gimnazije u Beču, a na tragu već postojećeg pozitivnog iskustva Gimnazije u Borti.
(http://www.crowc.org)