Svojom predanošću i opsežnim djelom posvećenim upravo bačkim Hrvatima nedvojbeno je zavrijedio titulu velikana ovdašnje hrvatske zajednice
Navršilo se stotinu godina od rođenja Ante Sekulića (1920. – 2016.), književnog povjesničara, leksikografa, pjesnika i dopisnoga člana HAZU-a, koji je svojom predanošću i opsežnim djelom posvećenim upravo bačkim Hrvatima nedvojbeno zavrijedio titulu velikana ovdašnje hrvatske zajednice.
Ante Sekulić rođen je 16. studenoga 1920. u Tavankutu, a odrastao je na salašu kod Žednika. Pučku školu završio je u Subotici, te potom postaje pitomac Karmelićanskoga samostana u Somboru gdje završava šest razreda gimnazije, a gimnazijsku naobrazbu završava u Subotici. Studirao je kroatistiku i klasičnu filologiju na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Doktorirao je 1947. godine u Zagrebu s radnjom na temu Govor bačkih Hrvata. U razdoblju između dva svjetska rata surađivao je u Subotičkim novinama, Klasju naših ravni, Subotičkoj matici. Nakon Drugoga svjetskoga rata predavao je u gimnazijama u Sinju, Pazinu, Virovitici i Delnicama. Kao sveučilišni profesor predavao je na Pedagoškoj akademiji u Rijeci, gdje je bio pročelnik katedre za hrvatski jezik.
Dva puta je osuđivan na zatvorske kazne zbog svojih uvjerenja (1947. i 1972. – 74.). Prvi puta nedugo nakon Drugog svjetskog rata, 1947. godine, kada je uhićen i osuđen na šest mjeseci zatvora pod optužbom da je rušitelj »bratstva i jedinstva«. Drugi puta uhićen je 1972. kao sudionik Hrvatskog proljeća, te je osuđen na dvije i pol godine strogog zatvora, kao i dvije i pol godine zabrane javnih nastupa.
Objavio je više od pedeset književnih i znanstvenih djela i više stotina radova u periodici. U svome bogatome znanstvenome radu bavio se istraživanjem jezika, običaja i povijesti bačkih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca.
Od neprocjenjive je važnosti njegov Rječnik govora bačkih Hrvata (2005.) koji je nastao kao rezultat dugogodišnjeg rada, a zajednički je izašao u nakladi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Instituta za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović (današnje Katoličko društvo Ivan Antunović) iz Subotice.
Uz jezik, najveći dio cjeloživotnoga rada Ante Sekulić posvetio je proučavanju književnosti, književnoj povijesti i teoriji, kako hrvatske književnosti u cjelini tako i bačkoj hrvatskoj književnosti i njezinim najistaknutijim imenima od početaka do svojega vremena.
Objavljivao je i pjesme, koje su se našle u zbirkama Sin nizina, Zvona bjeline, Vijenac uspomena, Željan Boga, Pred Gospodinom, Središte života, Moj bližnji i Popudbina, a 2004. godine tiskane su i njegove Izabrane pjesme u nakladi Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović, gdje su uvrštene i do tada neobjavljene pjesme iz rukopisa.
Bio je članom Društva hrvatskih književnika, Matice hrvatske, Hrvatskog P.E.N.-a, Hrvatskog filološkog društva, Hrvatskog mariološkog instituta u Zagrebu, Katoličkog instituta Ivan Antunović, Papinske marijanske akademije u Rimu. Bio je dopisni član HAZU-a (Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti), kao i drugih znanstvenih udruga. Sekulić je dobitnik više nagrada i priznanja. Umro je 19. ožujka 2016. godine i pokopan je na zagrebačkom Mirogoju.
Opširnije http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/5886/Spomenik-kulturi-backih-Hrvata/