Vizija je, da ovaj tip škole bude atraktivan za učenike, ne samo iz Beča, nego i iz okolice, to znači iz sjevernoga Gradišće,graničnoga područja u Slovačkoj i Mađarskoj, gdje žive Hrvati. Uz hrvatski standardni nastavni jezik, pozornost bi se posvećivala i jeziku, povijesti, kulturi i literaturi gradišćanskih Hrvatov
Hrvatski centar u Beču izradio je koncept za etabliranje Hrvatskoga školskoga sistema u Beču. Projekt su predstavili prigodom nedavnog službenoga posjeta Gradišćanskih Hrvata hrvatskom premijeru Zoranu Milanoviću u Zagrebu.
Cilj projekta je stvoriti bilingvalni školski sistem, koji osigurava očuvanje hrvatskoga jezika i kod gradišćanskih Hrvata kao i Hrvata doseljenika, odnosno njihove djece u glavnom gradu Austrije.
Hrvatski i njemački bi bili ravnopravni nastavni jezici, a počelo bi se u vrtiću, išlo dalje preko osnovne škole i nove srednje škole, odnosno gimnazije do mature.
Posebna težište bi se stavilo na hrvatski jezik i kulturu. Vizija je ta, da ovaj tip škole bude atraktivan za učenike, ne samo iz Beča, nego i iz okolice, to znači iz sjevernoga Gradišće,graničnoga područja u Slovačkoj i Mađarskoj, gdje žive Hrvati.
Uz hrvatski standardni nastavni jezik, pozornost bi se posvećivala i jeziku, povijesti, kulturi i literaturi gradišćanskih Hrvatov. Ova škola bi bila privatnoga karaktera ali s javnim pravom, a njen temelj bi bila zaklada u kojoj bi partneri bili Republike Austrija i Hrvatska, Gradovi Beč i Zagreb kao i gospodarstvene i druge institucije u obadvije zemlje.
Hrvatski centar je svojim projektom minulih mjeseci već bio upoznao hrvatsku ministricu vanjskih poslova i europskih integracija Vesnu Pusić kao i šeficu Ureda pri Hrvatskoj vladi za Hrvate izvan Hrvatske, Dariu Krstičević, predsjednika Sabora, Josipa Leku i predsjednika Republike Hrvatske, Ivu Josipovića.
U Austriji su s ovim projektom u međuvremenu upoznati i visoki i nadležni činovnici u Ministarstvu obrazovanja. U bližoj budućnosti će nadležni u Hrvatskom centru s projektom upoznati i Grad Beč, po mogućnosti i samoga gradonačelnika Michaela Häupla.
(Hrvatska redakcija ORF-a)