Među televizijskim emisijama koje (navodno) predstavljaju stvarna ljudska iskustva je i australska (pseudo) dokumentarna serija „Aussie Gold Hunters” (Australski lovci na zlato). Emisija prati „iskustva” tragača detektorima metala za zlatnim grumenjem u Zapadnoj Australiji. Ovi mahom traže dragocjenu kovinu u ostacima starih rovova i jama koji su iskopali prvotni rudari početkom 20. st.
Među televizijskim emisijama koje (navodno) predstavljaju stvarna ljudska iskustva je i australska (pseudo) dokumentarna serija „Aussie Gold Hunters” (Australski lovci na zlato). Emisija prati „iskustva” tragača detektorima metala za zlatnim grumenjem u Zapadnoj Australiji. Ovi mahom traže dragocjenu kovinu u ostacima starih rovova i jama koji su iskopali prvotni rudari početkom 20. st. na lokacijama poput Kalgoorlia i Boldera.
I površnim poznavateljima hrvatskog iseljeništva u Australiji ovi nazivi zvuče poznato. Među tim prvotnim rudarima na tom području, a posebno na lokalitetu „zlatne milje” (Golden mile), mjestu s nekada navodno najvećom koncentracijom nalazišta zlata na svijetu, bilo je puno i Hrvata.
O jednom takvom iskustvu tragača za zlatom govori prilog u Matičinom iseljeničkom kalendaru br. 2 za 1956. pod nazivom „50 godina na najbogatijoj četvornoj milji zemaljske kugle”. Članak govori o životu iseljenika s Visa Jakova Radišića koji je 1900. došao u Australiju. Tu je u rudnicima Kalgoorlia vodio surovi život u kome je, uz zlato, najveću vrijednost imala pitka voda.
Tekst: Marin Knezović