Čileanski otok Chiloe veći je od našeg Brača 20-ak puta, a najvažniji centar grad je Castro. U njemu živi oko 40.000 stanovnika i jedno je od najstarijih mjesta na otoku. Chiloe su u 16. stoljeću nastanili Španjolci, koji su se pomiješali s lokalnim Indijancima plemena Huilliche i tako postali starosjediocima. Chiloti, kako zovu stanovnike otoka, uvijek su bili povezani s Dalmatincima, s kojima su nekada dijelili najteže poslove. Zajednica je dugo bila zatvorena i izolirana, pa je tako postala svijet za sebe. Prvi Hrvati na otok Chiloe došli su uglavnom s juga, iz pokrajine Magallanes. Svi su bili Bračani, a bilo je to u razdoblju 1910. – 1920. godine.
Otok je poznat po drvenim crkvama, ali još više po drvenim kućama, sojenicama, koje su pod zaštitom UNESCO-a. Sojenice su tamo potreba zbog velike razlike između plime i oseke. Jedno takvo naselje sojenica u vlasništvu je obitelji Burić, a zove se – po Dalmaciji – Cabanos Palafitos Dalmacia. Izgrađeno je 2001. godine, u okviru obiteljske tvrtke, za iznajmljivanje turistima.
Među najpoznatijim obiteljima u Castru bračka je obitelj Yurac. Dr. Carlos Yurac, ginekolog, bio je jedan od osnivača hrvatskog kluba Circulo Chilote Yugoslavo de cultura, utemeljenog 1973. godine. Suosnivači su bili Alejandro Skarmeta Kusanovic, Ivo Goles Radnic i Vladimir Čaks. Klub se s vremenom ugasio, Yurac je otišao raditi u Santiago, da bi se zatim vratio i 2004. godine osnovao Club Croata Chiloe.
Carlos Yurac rodio se u Castru 1936. godine. Njegov otac, Petar Jurač Pitalo, došao je iz Bobovišća u Punta Arenas, zajedno s bratom Albertom i sestrom Lucijom. Alberto je odatle otišao živjeti u Valparaiso, a Petar i Lucija u Castro 1920. godine. Ona se udala za Santiaga Serka iz Sumartina i nikada nije naučila španjolski jezik. Nije se družila ni s kim u Castru, a izlazila je samo u crkvu.
Carlos Yurac i njegova supruga Gloria roditelji su liječnika Miroslava te dviju kćeri, liječnice Danie i arhitektice Vesne, s kojom je autorica ovih redaka dogovorila predavanje na Sveučilištu u Splitu. U obitelji je tradicija da svaka generacija ima brod koji se zove Dalmacia. Carlosov brat Alberto bio je docent Politehničkog instituta u Castru, posvećen novinarstvu u lokalnom listu Diario el Llanquihue. Preminuo je 1993. , a po njemu je imenovana ulica Calle Periodista Alberto Yurac Soto. U Castru postoji još nekoliko ulica koje nose imena po Hrvatima. Jedna od njih je ulica Edmundo Perez Zujovic (1912.-1971.), nazvana po Pelješaninu, poduzetniku i političaru i osnivaču Demokršćanske stranke, koji je postao ministrom graditeljstva, a zatim i ministrom unutarnjih poslova, što je po rangu odgovaralo zamjeniku predsjednika republike. Na toj dužnosti zatekao se kada je u Puerto Monttu, najbližem gradu na obali, policija pobila desetoricu nenaoružanih, bespravno naseljenih mještana, što je izazvalo revolt u državi. Naime, postoji sumnja da je Zujovic naredio da se puca, jer je time htio obeshrabriti opoziciju. Čileanski kantautor Victor Jara je u svojoj pjesmi Pitanja o Puerto Monttu, otvoreno pitao Zujovica zašto se pucalo na goloruke ljude. I sam Zujovic postao je žrtva slične akcije, jer je član jedne terorističke organizacije pucao na njega kada je išao na posao, pa je preminuo od posljedica atentata. Međutim, zbog funkcije koju je obnašao u čileanskim gradovima ulice nose njegovo ime. U Castru jedna ulica nosi ime po Juliu Miserdi Peruzovicu, osnivaču vatrogasnog društva. Tu je, zatim, i ulica Norman Garin Rojo , koja nosi ime po hrvatskom zetu. Njegova supruga bila je Splićanka Jugana Borović, koja ga je upoznala kada je posjetila svoju rodbinu u Santiagu.
U Castru je 1959. godine osnovano Dobrovoljno vatrogasno društvo Quinta Compania de Bomberos. Osnivači društva bili su Domingo Yurac, Julio Barrienos Bilisco i Julio Miserda. Društvo je promijenilo ime u Bomba Croata 2010. godine, čemu je bila nazočna i Vesna Terzić, tadašnja veleposlanica RH u Santiagu de Čile.
U Castru je boravila i hrvatska redovnica bl. Marija Propetog Isusa Petković iz Blata na Korčuli, utemeljiteljica redovničke zajednice Kćeri milosrđa svetog Franje. Živjela je u Južnoj Americi od 1940. do 1952. godine i tamo je osnovala brojne redovničke zajednice. Kako je loše podnosila oštru klimu na jugu Čilea u Punta Arenasu, poslali su zbog zdravstvenih razloga u Castro da se oporavi. Danas u redovničkoj zajednici u Castru živi Hrvatica, sestra Fides Mandica Babić, rođena u Metkoviću. Nakon završene srednje škole pristupila je hrvatskoj družbi Kćeri milosrđa T.S.R. svetog Franje u Blatu na Korčuli. Zatim je završila teološki studij na TBF-u u Zagrebu i predavala je vjeronauk. U Rimu je bila u službi vrhovne tajnice gdje se upoznala s radom družbinog apostolata u Južnoj Americi. Razmišljala je da jednog dana ode tamo da im pomogne i kada je za to došlo vrijeme, uputila je molbu vrhovnoj glavarici da je pusti u Čile. Došla je u Santiago 2016. godine i ubrzo se pokazala potreba da ode u Castro, gdje sada živi oko godinu i pol dana. Pomaže u školi, koja ima 26 srednjoškolki iz siromašnih obitelji. Kod njih borave tijekom tjedna a za vikend otiđu kući. Sestra Fides je zatekla misiju u lošem stanju, što zbog skromnih sredstava koje su sestre imale, a što zbog potresa 2016. godine. Sestra je uspjela doći do nekih donacija, zahvalna svim dobročiniteljima. Učinila je sve da i polaznice njihove škole imaju što ugodniji dom.
– Posebno me veseli što sam ovdje srela i upoznala naše hrvatske iseljenike. Uvijek se radujem susretu s njima i zato mi je drago što ste nas posjetili. Hvala vam i želim vam puno uspjeha u radu na povezivanju iseljene Hrvatske s domovinom, kazala je sestra Fides.
Na samom jugu otoka Chiloe nalazi se gradić Quellon, stotinjak kilometara udaljen od Castra. Tamo živi Miguel Vukasovic Kovacic, rođen u Punta Arenasu 1941. godine. Njegov je otac Mijo Vukasović Sovulj, sin Filipa i Jerke Vukasović, rođen u Kučićima 1899. Došao je u Čile 1937. godine i živio je u Porveniru na Ognjenoj zemlji, gdje je velika kolonija Hrvata iz okolice Omiša. Imali su farmu Antonia. Migeul se odlučio preseliti u Castro gdje ima hotel, restoran i prodavaonicu. Miguelova kći Yasna bila je čileanska kandidatkinja za Miss svijeta 1997. godine. Miguel je član Cluba Croata Chiloe, pa se pridruži Hrvatima u Castru na zajedničkim druženjima.
The gallery was not found!
Tekst: Branka Bezić Filipović
1-Branka Bezić Filipović i Carlos Yurac, predsjednik hrvatskog kluba
2-Vukasovici iz Quellona
3,4,5 – ulice nazvane po Hrvatimas
6- Cabanos Palafitos Dalmacia
7-Yasna s djecom
8- Yasna Vukasovic
9- Sestra Fidelas Mandica Babić
10-Bomba Croata
11-Brod Dalmacija