Najistaknutiji krš u svijetu

2 min čitanja

Najveći speleološki sustav Dinarskog krša, jama Kita Gaćešina, produljena je, pokazuju najnovija istraživanja, na 27.383 metara ukupne dužine, priopćili su šibenski speleolozi.

Sustav pored Kite Gaćešine povezuje jamu Draženovu puhaljku i niz manjih jama u krajnjem jugoistočnom i iznimno okršenom dijelu Velebita poznatom pod nazivom Crnopac.

U deset godina obavljeno je oko 90 istraživanja u kojima je sudjelovalo oko 200 špiljara iz 27 speleoeloških udruga. Najviše puta su istraživali šibenski speleolozi kluba Sveti Mihovil, Teo Barišić, s više od 50 puta, i Aida s oko 45 posjeta.

Sva istraživanja, premda iznimno teška i opasna, sasvim su dobrovoljna i besplatna.

Supružnici Aida i Teo Barišić, otkrili su ulaz u Kitu Gaćešinu u kolovozu 2004., sudjelujući u pretraživanju terena za drugu jamu.

Posljednja istraživanja bila su usmjerena na dio dubok 700 metara, u kanalu za koga speleolozi kažu da je pun žitkog blata, zbog čega su namjeravali privremeno odustati od istraživanja. No, upornost ih je dovela do sifona koji bi u sušnijem razdoblju mogao voditi dalje.

Aida i Teo Barišić posvetili su ga unučici, pa se sada zove Ritih sifon.

Istraživanje se odvijalo dok je u Zadru bjesnilo nevrijeme, ali su ga speleolozi zamijetili tek u izlaznoj dvorani. Taj susret su opisali “zaglušujućom grmljavinom” i “lijevanjem” koje ih je “opralo do kože”.

Do studenoga 2011. u Dinarskom kršu najduži je bio Pećinski sustav Postojnska jama u Sloveniji, koji obuhvaća spojene pećine Postojnska jama, Otoška jama, Magdalena, Pivka i Črna jama ukupne dužine 20.620 metara.

U Crnopcu se pored sustava Kita Gaćešina nalaze još velike jame Burinka i Munižaba te Cerovačke pećine kod Gračaca, pa speleolozi očekuju da bi dajnja istraživa mogla povezati te sustave u cjelinu čija bi ukupna dužina mogla iznositit više desetaka kilometara.

Dinarski krš najveća europska krška cjelina, a po geodiverzitetezu i biodverzitetu najistaknutiji krš u svijetu. Ne postoji točan podatak o broju spleoeloških objekata, ali bi se po mišljenju nekoliko poznavatelja moglo raditi o 25 tisuća njih. One su dom najbogatije podzemne faune u svijetu.

Izvor: narod.hr/h

Podijeli ovaj članak
Skip to content