Više od dvadesetero povjesničara, znanstvenika i istraživača okupit će se 11. i 12. studenoga u Hrvatskoj matici iseljenika na II. konferenciji „Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću“, posvećenoj ljudima, događajima i organizacijama koje su obilježile hrvatsko političko iseljeništvo.
Da bismo dobro razumjeli povijest Hrvatske, moramo poznavati i povijest onih koji su, iz različitih razloga i na različite načine, nastavili živjeti daleko od domovine. Zato će se u organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva, uz suorganizaciju Hrvatske matice iseljenika, Instituta za istraživanje migracija i Hrvatskog križnog puta, u Zagrebu održati drugo izdanje dvodnevne znanstvene konferencije s nizom izlaganja o jednom od složenijih i još uvijek nedovoljno istraženih poglavlja hrvatske povijesti.
Konferenciju će otvoriti Milan Kovač, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske matice iseljenika, izv. prof. dr. sc. Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za istraživanje migracija, te dr. sc. Marin Sopta, predsjednik Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva.
Prvoga dana, u srijedu 11. studenoga, dr. sc. Anđelko Mijatović govorit će o Bruni Bušiću kao simbolu hrvatskog otpora i žrtve, dr. sc. Mario Jareb o hrvatskoj političkoj emigraciji između 1929. i 1941., prof. dr. sc. Mladen Vedriš o ekonomskoj podlozi hrvatskog pitanja, a dr. sc. Krešimir Bušić o životu i djelu Filipa Lukasa.
Među izlagačima su i dr. sc. Franjo Maletić, prof. dr. sc. Josip Jurčević, dr. sc. Mislav Rubić, Bože Vukušić, Ante Beljo, dr. sc. Tuga Tarle, dr. sc. Tomislav Jonjić te izv. prof. dr. sc. Zlatko Begonja. Njihova će izlaganja osvijetliti životne putove i političko djelovanje Miljenka Dabe Peranića, Branimira Branka Jelića, Ante Cilige, Nikole Štedula, Jurja Krnjevića, Antuna Bonifačića, Ivana Oršanića i Danijela Crljena.
Posebna pozornost bit će posvećena Hrvatskom revolucionarnom bratstvu i operaciji „Feniks 72“, djelovanju Hrvatskog narodnog vijeća, arhivskoj ostavštini Krunoslava Draganovića te hercegovačkim franjevcima emigrantima. O tim će temama govoriti dr. sc. Marin Vlasnović, dr. sc. Tanja Trošelj Miočević, izv. prof. dr. sc. Vlatka Vukelić i dr. sc. Hrvoje Mandić.
Drugoga dana konferencije, u četvrtak 12. studenoga, izlaganja će održati dr. sc. Zlatko Hasanbegović, Božidar Petrač, mr. sc. Đuro Vidmarović, dr. sc. Luka Knez i Ana Marija Jasak, izv. prof. dr. sc. Wolffy Krašić, mag. sc. Zdravka Bušić, doc. dr. sc. Danijel Jurković te dr. sc. Marin Sopta.
Među temama izdvajaju se emigrantsko djelovanje obitelji Kulenović, književni opus Vjenceslava Čižeka, značaj Ive Lendića u hrvatskoj kulturi, odnos Zapada prema hrvatskom pitanju na primjeru bračnog para Bušić, djelovanje Jakše Kušana i Bogdana Radice te politička emigracija u kontekstu Hladnoga rata.
„Povijest hrvatske političke emigracije važan je i neodvojiv dio hrvatske nacionalne povijesti, a naš je cilj potaknuti sustavna, objektivna i znanstveno utemeljena istraživanja te široj javnosti približiti ljude, organizacije i događaje koji su obilježili hrvatsko iseljeništvo tijekom 20. stoljeća. Poznavanje njihove povijesti važno je za razumijevanje procesa koji su oblikovali današnje hrvatsko društvo i državnost“, izjavio je dr. sc. Marin Sopta, predsjednik Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva.
Pokrovitelj konferencije „Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću“ je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a održava se u Hrvatskoj matici iseljenika, Trg Stjepana Radića 3 u Zagrebu, s početkom u 9 sati.
Program konferencije:
