Platforma Mreža hrvatskih žena, koja ove godine slavi veliku 10. obljetnicu, organizirala je okrugli stol pod nazivom „Žene koje ruše barijere“. Partner ovoga velikog događaja je i Hrvatska matica iseljenika.
U Mostaru je 8. travnja, u sklopu velikog Međunarodnog sajma gospodarstva, održan i vrlo zanimljiv okrugli stol pod nazivom „Žene koje ruše barijere“, u organizaciji Mreže hrvatskih žena Toronto i Instituta za regionalni razvoj. Mreža hrvatskih žena, na čelu s predsjednicom Caroline Spivak, obilježila je deset godina postojanja velikom konferencijom u Zagrebu, a sada je svoje djelovanje proširila na žene u Bosni i Hercegovini.
„Prvi put smo u Mostaru. Tema današnjeg razgovora su žene koje ruše barijere. To ste sve vi i sve naše dobitnice nagrade ‘Utjecajne hrvatske žene’ i ‘Buduće liderice’. Sretni smo da možemo biti s vama ovdje. Croatian Women’s Network / Mreža hrvatskih žena je prepoznata kao globalna platforma koja povezuje žene hrvatskog podrijetla diljem svijeta i to kako bi njihova postignuća i uspjesi nadahnuli ne samo jedna drugu, nego i mlađe generacije te kako bi pomogli njima u ostvarenju njihovih snova i potencijala. Od našega službenog osnutka 2015. godine pa sve do danas brojimo više od 1100 članica po cijelome svijetu – kako u Hrvatskoj tako Bosni i Hercegovini, odnosno u izvandomovinskoj Hrvatskoj. S ponosom želim naglasiti kako slavimo desetu obljetnicu osnutka. Cilj nam je da umrežimo Hrvatice, ali i da podignemo svijest društva o angažiranosti, inovativnosti i utjecaju žena hrvatskog podrijetla koje svojim uspjesima i postignućima predstavljaju veliki potencijal u zemljama u kojima žive, a i predivan su primjer svijetu o Hrvatima na svim kontinentima“, rekla je Caroline Spivak.
Okrugli stol u Mostaru otvorila je prof. dr. sc. Mirjana Milićević, pročelnica studija Turizam i zaštita okoliša Sveučilišta u Mostaru. „Žene se susreću s različitim izazovima bez obzira na dob, obrazovanje ili na status. Tema koju ovdje spominjemo je vrlo česta, a to je da su žene prisutne u svim sektorima, ali ne involvira ih se u društvo onoliko koliko bi to trebalo. Upravo je ta spoznaja povezala žene zajedničkog podrijetla u organizaciji Mreža žena hrvatske dijaspore sa sjedištem u Torontu i Instituta za regionalni razvoj u Mostaru, koje rade na prepoznavanju i unaprjeđenju statusa žene uz obrazovanje i potporu u razvoju biznisa, uz mentorstvo, konzalting, ali i uz međusobni razvoj, razumijevanje te poticanje na ustrajnost“, rekla je prof. dr. sc. Milićević. Osvrnula se i na situaciju u kojoj se nalaze žene u BiH.
„Žene u Bosni i Hercegovini čine 51% ukupnog stanovništva. Prema statistikama, govori se da je samo malo više od 40 posto žena zaposleno, ali isto tako postoje brojke koje se ne iznose u javnosti a pokazuju da se puno žena iseljava, dakle odlaze iz Bosne i Hercegovine. Potencijal žene je neizmjeran. Uobičajeno je da žena ima temeljnu ulogu stvaranja kao rodilja, majka, domaćica, no uz to više nema sektora u kojem žene nisu uspjele – od gospodarstva do politike, znanosti, medicine i ostalih sektora. Rekla bih da su žene naš najveći resurs i naše najveće bogatstvo, pogotovo u zemlji u razvoju kakva je Bosna i Hercegovina. Mi smo upravo zato odlučili da je ova tema značajna i treba biti predstavljena na ovome najvećem sajmu gospodarstva u Bosni i Hercegovini, a to je Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru“, zaključila je Milićević.
Okupljene dame pozdravio je i Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH. „Danas govorimo o ženama koje ruše barijere. Govorim o ženama poduzetnicama. Govorim o ženama profesoricama, liječnicima, majkama, bakama, sestrama i ženama s puno različitih titula kao što su ove… Međutim, ključna titula koju nosi žena je zapravo stup društva. Moram priznati da je to doista tako i moj duboki naklon tome“, rekao je Vuković.
S njime se složio i predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća Božo Ljubić. „Žene nisu dovoljno valorizirane u društvu. Na sreću, društvo, okolina, muške zajednice, braća, sestre i sinovi, radne i stranačke kolege, svi uviđaju potencijal žena i sigurno uz vas žene koje rušite barijere dolazi do toga da se stvari mijenjaju nabolje. No još uvijek ima kultura i civilizacija, društava i država koje nisu shvatile ili nisu spremne prihvatiti činjenicu koliko su na gubitku zato što ženama ne dopuštaju da se obrazuju ili sudjeluju u gospodarskom, političkom i društvenom životu na način ravnopravan muškarcima“, rekao je Ljubić.
U ime Hrvatske matice iseljenika prisutne je pozdravila i Ivana Rora, ujedno članica i Odabirnog suda Mreže hrvatskih žena.
Na okruglom stolu održana su dva zanimljiva panela. Prvi je bio na temu žena u diplomaciji i politici. Panel je moderirala Anita Martinac, odvjetnica, književnica i savjetnica u Ministarstvu za pitanja branitelja HNŽ te ujedno članica Mreže hrvatskih žena, a panelistica je bila Suzana Krišto, zastupnica Županije Srednje Bosne. Predavanje je održala i Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu i potpredsjednica Europske narodne stranke.
Drugi panel bio je onaj o ženama u poduzetništvu. Moderatorica je bila Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj, s kojom su razgovarale panelistice Sanja Jurišić, liječnica i vlasnica Stomatološke klinike „Jurišić“, Helena Lončar, ravnateljica Federalnog zavoda za zapošljavanje i Biljana Lovrinović Abel, vlasnica tvrtki Galop Digital i Equus Group.
Okrugli stol svojim predavanjem je zatvorila Snježana Köpruner, glavna direktorica GS-TMT d.o.o. GS-TMT Travnik. Inspirativnim izlaganjem Köpruner je oduševila sve prisutne.
Tekst: Jelena Badovinac Dimitrijević / Foto: Edi Kevric
