U organizaciji Hrvatskog kulturnog vijeća (HKV), u dvorani Vijenac predstavljena je dvotomna zbirka arhivskog gradiva „Dokumenti iz iseljeništva: Hrvatske žene i majke u borbi za slobodnu Hrvatsku, Bedem ljubavi – Toronto“
U Zagrebu je u dvorani Vijenac na Kaptolu 26. listopada predstavljena zbirka arhivskog gradiva u dva toma „Dokumenti iz iseljeništva: Hrvatske žene i majke u borbi za slobodnu Hrvatsku, Bedem ljubavi – Toronto“ u organizaciji Hrvatskog kulturnog vijeća (HKV). Opsežna zbirka donosi bilancu prinosa kanadskih građanki i građana naših korijena u stvaranju suvremenog hrvatskog zajedništva, temeljenog na idejama prvog hrvatskog predsjednika .
U pozdravnoj riječi predsjednik HKV-a i DHK-a književnik Đuro Vidmarović istakao je značaj zajedništva u borbi za neovisnost u kojoj je i sam sudjelovao.
Urednik Vladimir Benković, dopredsjednik AMCA-e Toronto (1991. – 1999.), kao izvorni svjedok dojmljivo je govorio zbivanja o materijalnoj, vojnoj i humanitarnoj pomoći svih pripadnika hrvatske zajednice Kanade. Dr. sc. Ivan Hrvoić, predsjednik AMCA-e Toronto (1990. – 1995.) kazao je da uvrštena dokumentacija odražava svekoliku patriotsku potporu svih kanadskih Hrvata čak i iznad njihovih financijskih mogućnosti. Višnja Milas Matutinović, predsjednica Bedema ljubavi (1992. – 1995.) kazivala je o tom mirovnom pokretu i izvrsnoj suradnji s kanadskim Hrvaticama. Valentina Krčmar, prva predsjednica Bedema ljubavi u Torontu (1990. – 1992.) podsjetila je nazočne, među kojima su bile i predstavnice kanadskog ogranka koje umirovljeničke dane provode u Zagrebu, koliko je ljubavi za domovinu bilo u srcima naših žena s kanadskom adresom, zahvalivši njihovim obiteljima kao i svim ostalim pojedincima iz Kanade na sudjelovanju u projektima Bedema ljubavi iz Toronta.
Dvoknjižje prati taj ženski pokret od 1990. kada se Valentini Krčmar, Ljubici i Kirilu Bukatko te Biserki Butković pridružuje mnoštvo naših žena na osnivačkoj skupštini u dvorani Croatia u Mississaugi. Na promociji je Krčmar naglasila da su sve članice Bedema ljubavi iz Toronta i okolice bile obične žene, majke, u stalnom radnom odnosu.
Posebnu zahvalnost u toj bitci hrvatske majke duguju dvojici istraživačkih novinara Toronto Suna, Bobu MacDonaldu i Ericu Margolisu, koji su uočili istinu i pomogli im.
S više ili manje uspjeha te su aktivistice pisale i uvjeravale, među inim, političkim i diplomatskim figurama, državnicima, ministrima i službenicima moćnih svjetskih administracija : Cyrusu Vanceu, pomoćniku generalnog sekretara UN-a zaduženom za Hrvatsku ili pak Barbari McDugall, kanadskoj ministrici vanjskih poslova. Surađivale su i s ostalim udrugama: Canadian-Croatian Information Centrer, AMCA – Udruga hrvatskih sveučilištaraca, Dora, te predstavnicima kanadskih Mađara, Slovenaca, Makedonaca, Ukrajinaca i drugim državljanima Kanade.
Povjesničar dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata ocijenio je dvoknjižje prvorazrednim arhivskim izvorištem za sve buduće historiografske sinteze pokreta koji su doprinijeli pobjedi i slobodi u Domovinskom ratu.
Nazor je pohvalio uredničke napore Vladimira Benkovića, podsjećajući nazočne da je riječ o svojevrsnom nastavku na već objavljeno dvoknjižje „Dokumenti iz iseljeništva: Uloga hrvatskih intelektualaca u borbi za slobodnu Hrvatsku“ (2014.) u kojem je predstavljen rad udruge Almae Matris Croaticae Alumni (AMCA) na području Toronta, Kanade i SAD-a.
Nedvojbeno, dvoknjižje s bogatom arhivskom građom ne bi bilo bez spomenutog trojca – Benković, Hrvojić i Krčmar.
Urednik dvoknjižja je renomirani kanadski inovator i inženjer elektrotehnike Vladimir Benković (Zagreb, r. 1931.). Od 1990. aktivno radi na osnivanju AMCA-e kao član Osnivačkog odbora i kasnije kao član Upravnog odbora te kao dopredsjednik sve do 2000. godine. Sudjeluje u radu Hrvatskog svjetskog kongresa u kojemu također obnaša razne funkcije.
Suradnik i dobrotvor dvoknjižja je dr. sc. Ivan Hrvoić (Trebarjevo Desno, 1937.). Školovao se i studirao u Zagrebu na Elektrotehničkom fakultetu, gdje doktorira 1972. Desetak godina je radio na Institutu Ruđer Bošković na problemima i instrumentaciji Nuklearne Magnetske rezonancije. Od 1972. do 1980. radi u razvojnim laboratorijima geofizičkih poduzeća u Torontu na razvoju instrumentacije. Godine 1980. osniva u Torontu vlastito poduzeće GEM Systems, Inc.
Hrvoić je, uz značajne filantropske aktivnosti za mlade u domovini, bio dopredsjednik HDZ-a Toronto, predsjednik AMCA-e Toronto, predsjednik Kanadsko- hrvatskog kongresa za Toronto, te predsjednik i odbornik Kanadsko-hrvatske knjižnice u Streetsvilleu. U Hrvatskoj je član Družbe braće hrvatskoga zmaja i član Udruge Macelj 1945. Materijalno pomaže niz humanitarnih i obrazovnih projekata u Hrvatskoj i Kanadi.
Temelji prinos za dvoknjižje dala je spisateljica, kulturna i humanitarna djelatnica Valentina Krčmar i njen suprug, ugledni poduzetnik Vlado Krčmar. Odnedavno je suradnica Večernjega lista i njegova podlistaka za iseljeništvo Moja Hrvatska. Rođena je u Vrbanji kraj Županje, 3. VI. 1943. Od ranog djetinjstva živjela je u Zagrebu, gdje se školovala i završila studij na Filozofskom fakultetu, diplomiravši engleski i ruski jezik (1967.). Odselila se s obitelji 1970. u Toronto, gdje je sa suprugom Vladom osnovala geodetsku tvrtku „Krcmar Surveyors Ltd”. Za Domovinskoga rata uključuje se u rad hrvatske zajednice, posebno u udruzi Almae matris Croaticae alumni (AMCA), čija je bila predsjednica (1997./99.), te u udruzi Bedem ljubavi, čiji je ogranak osnovala 1990. u Torontu, prikupivši dokumentaciju za ovo dvoknjižje. Sudjelovala je 1993. na prvom zasjedanju Hrvatskog svjetskog kongresa u Zagrebu. Po osnivanju Kanadsko-hrvatskog kongresa u Torontu izabrana je za dopredsjednicu (1993.-95.). Uređivala je 1997.-2000. list Hrvatski cirkular (od 1998. Hrvatska iskra). Odlikovana je Redom hrvatskog pletera 1996. za doprinos širenju istine o Hrvatskoj u svjetskoj javnosti za vrijeme Domovinskog rata. Objavila je monografije Hrvatska mojim očima i srcem (2005.), te Snivala sam Božić u Hrvatskoj (2016).
Tekst: Vesna Kukavica; Fotografije: Damir Borovčak
