Splitski susret započeo je 18. kolovoza, na 568. rođendan Marka Marulića, pa je ovo bio najljepši način za pokloniti se ocu hrvatske književnosti. Idući dan bio je posvećen posjetu rodnom Vrgorcu, Tina Ujevića, da bi zatim na Gumnu u Cisti Provo predstavljeni novi pjesnici, te oni od ranije imali svoje recitale.
Pred 18 godina, živeći u New Yorku, Nada Pupačić koja je bila angažirana u Dopunskoj školi hrvatskog jezika u Queensu u Astoriji, došla je na ideju da okupi Hrvate koji pišu na hrvatskom jeziku. Jednom godišnje su se sastajali u župi bl. Ivana Mertza, recitirali poeziju, a da bi ostavili traga objavili su svake godine zbirku. Započela je sa šestero pjesnika i osnovala udrugu Hrvatska iseljenička lirika New York.
Iz godine u godinu priča se ponavljala, pristupali su novi pjesnici, tiskale nove zbirke, a godišnji susreti su se počeli odvijati svaki put na drugom kraju Amerike. Iza toga krenuli su u Kanadu, Europu i na kraju u Hrvatsku, da bi 15. obljetnicu, pred tri godine, obilježili ponovo u New Yorku. Iza toga bili su u Solinu, Vukovaru i ove godine u Splitu. Malo po malo, poezijom se povezao cijeli svijet i svi oni koji su željeli promicati hrvatsku riječ i kulturu. Udruga je, u međuvremenu postala, član Hrvatskog svjetskog kongresa.
Tijekom svih ovih godina čuvali su hrvatski jezik, a njihov put su pratili ugledni recenzenti poput akademika Jakše Fiamengo, književnika Đure Vidmarovića, sveučilišnog profesora Ive Šoljana, povjesničara umjetnosti i pjesnika Igora Zidića, prevoditelja i pjesnika Mate Marasa, književnika i jezikoslovca Vinka Grubišića, profesora slavistike Vladimira Bubrina, književnika don Antona Šuljića i Stjepana Šešelja.
Kada kažemo da je jezik identitet svakog naroda, nismo rekli ništa novo, ali u iseljeništvu je to daleko od otrcane fraze, jer materinji jezik se lako gubi. Ako se i ne izgubi do kraja, vokabular se znatno smanji, jer riječi zemlje doseljenja zauzmu mjesto domicilnih, pa je pisanje na hrvatskom jeziku u iseljeništvu važno poticati. U Južnoj Americi tako nešto nije više niti moguće, pa moramo cijeniti trud predsjednice udruge Nade Pupačić i diviti se kako je 18 godina uspjela održati susrete pjesnika Hrvatske iseljeničke lirike, amatersku manifestaciju, kroz koju je prošao veliki broj sudionika čiji su radovi objavljeni u godišnjim zbirkama.
Prošlogodišnja zbirka tiskana je ove godine i objavljena pod naslovom Na braniku lipe nam hrvatske riči, a predstavljena je na prvoj večeri u samostanu sv. Dominika u Splitu. O knjizi su govorili Nada Pupačić i recenzent dr. Dean Slavić profesor. U ime Hrvatske matice iseljenika nazočnima se obratila Branka Bezić Filipović voditeljica splitske podružnice. Moderatorica programa bila je profesorica Ivana Burić. Knjigu je objavila Naklada Bošković iz Splita. O jeziku Marulića i Ujevića predavanje je održala dr.sc. Gordana Laco s Filozofskog fakulteta u Splitu. Pozvani su i gosti, pjesnici branitelji Frano Livaja i Ante Nadomir Tadić, kao i organizator vukovarskog susreta Dubravko Dujić.
Ovogodišnja manifestacija odvijala se pod naslovom Na putovima Marulića i Ujevića, kako će se zvati i nova zbrika, u kojoj će se predstaviti novi pjesnici, a kojoj će recenzent biti dr. Srećko Listeš profesor.
Splitski susret započeo je 18. kolovoza, na 568. rođendan Marka Marulića, pa je ovo bio najljepši način za pokloniti se ocu hrvatske književnosti. Idući dan bio je posvećen posjetu rodnom Vrgorcu, Tina Ujevića, da bi zatim na Gumnu u Cisti Provo predstavljeni novi pjesnici, te oni od ranije imali svoje recitale.
Bilo je to par dana svetkovine hrvatske riječi koje su nam priuštili njeni čuvari s dalekih kontinenata.
Tekst: Branka Bezić Filipović
