Izložba fotografija dubrovačkih autora otvorena je sredinom lipnja u povijesnoj galeriji “Il Collezionista” u centru Rima
U magično rimsko predvečerje, uz zvon svetih zvona i šum vječne vode Fontane di Trevi u blizini, otvorena je u Galeriji Il Collezionista 19. lipnja izložba Grad, miri i nebeski nemiri, dubrovačkih autora Pavuše Babarovića i Irje Jerković. Ta fotografsko-lirska priča o Gradu, koju je u prosincu 2025. g., u atriju palače Sponza, Društvo prijatelja dubrovačke starine darovalo Dubrovčanima, sad je ispričana i Rimljanima i bila je to jedna posebna i drugačija promocija Dubrovnika, a sve u organizaciji Hrvatske matice iseljenika podružnice Dubrovnik.
Izložba je okupila predstavnike hrvatskih diplomatskih institucija, kulturnog života te brojne uzvanike i prijatelje hrvatske zajednice u Rimu, kao i mnoge građane Rima. U ime organizatora pozdravila je voditeljica dubrovačke podružnice Hrvatske matice iseljenika Maja Mozara, istaknuvši kako kultura predstavlja jedan od najčvršćih mostova između domovinske i iseljene Hrvatske, čuvajući zajednički identitet, baštinu, vjeru i osjećaj pripadnosti.
Izložbu je otvorila Nina Karković, savjetnica za kulturu pri Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Rimu i izaslanica veleposlanika Jasena Mesića a nazočili su i Marina Šutalo, ministrica savjetnica pri Veleposlanstvu Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici, rektor crkve sv. Jeronima don Marko Đurin te predsjednica Hrvatsko-talijanske udruge u Rimu Svjetlana Lipanović, koja svojim dugogodišnjim djelovanjem uspješno razvija kulturnu suradnju između Hrvatske i Italije, posebno Rima i Dubrovnika.
Izložba Grad, miri i nebeski nemiri donosi umjetničke fotografije Pavuše Babarovića i poetske tekstove Irje Jerković. Kroz motive Dubrovnika, njegovih zidina, znamenitosti i spomenika i čudesne igre prirode, autori stvaraju prostor susreta baštine i umjetničkog izraza, pozivajući posjetitelje na osobno promišljanje i doživljaj grada.
Govoreći o izložbi, Nina Karković je istaknula njezinu umjetničku i kulturnu vrijednost, posebnost izražaja autora i u fotografiji i u pisanoj riječi te važnost predstavljanja hrvatske kulturne baštine u međunarodnom okruženju.
Autorica Irja Jerković je u svom obraćanju objasnila kako je došlo do ideje i realizacije izložbe. Naglasila je da su na fotografijama fragmenti naših zidina, tvrđava, palača i ostalih znamenitosti našega grada, koje prepoznaju samo ljudi koji jako dobro poznaju Dubrovnik. Zato je ovo vrlo posebna promocija Dubrovnika, u kojoj je sljubljena slika i riječ, u kojoj kroz dvije umjetnosti, dvoje dubrovačkih autora pričaju posebnu priču o svom gradu. I taj spoj fotografije i književnog izričaja nosi posebnu emociju. Jer, biti vezan za svaki kamen, zaljubljivati se svaki dan, iznova, u neki fragment, u ugao utvrde ili palače, iznad kojih plovi oblak, u svaki pogled, to znači – pripadati tom gradu. Kazala je da se ovo povezivanje Dubrovnika i Rima odvija mediteranskom vezom – morem, kamenom i nebom, s oblacima što putuju preko Jadrana. Istaknula je da je ovo prezentacija kulturne baštine Dubrovnika i Hrvatske ne samo kao turističkog odredišta nego kao grada s jedinstvenom povijesnom pričom i umijećem očuvanja svoje baštine. Kao najvažniji spomenik o kojemu Društvo prijatelja dubrovačke starine skrbi, naše zidine predstavljaju most koji spaja prošlost i sadašnjost, most koji spaja Dubrovnik i cijeli svijet.
Izložbu je glazbeno popratio Dubrovčanin Josip Čenić, umjetnik koji živi i djeluje u Beču.
Hrvatska matica iseljenika podružnica Dubrovnik je zahvalna partnerima i pokroviteljima koji su omogućili realizaciju projekta: Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Talijanskoj Republici, Veleposlanstvu Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici, Hrvatsko-talijanskoj udruzi u Rimu, Gradu Dubrovniku, Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Turističkoj zajednici Grada Dubrovnika i Društvu prijatelja dubrovačke starine.
Ova izložba u Rimu još je jednom potvrdila da Dubrovnik, kroz svoju umjetnost, kulturu i povijesnu baštinu, nastavlja graditi mostove prijateljstva i suradnje te predstavljati Hrvatsku kao zemlju bogate kulture.
Tekst: Maja Mozara; Fotografije: Zrinka Bačić
