U Zagrebu se ovoga tjedna, od 5. do 8. svibnja, po trinaesti put održava Festival povijesti Kliofest u čijem programu sudjeluje i Hrvatska matica iseljenika!
Na trinaestom izdanju Kliofesta – Festivala povijesti u Zagrebu od 5. do 8. svibnja možemo zajednički uživati slušajući i gledajući povjesničare koji će raspravljati na osam okruglih stolova i dva kolokvija. Njihove atraktivne rasprave pratit će uobičajeno niz predstavljanja knjiga i projekata historiografske tematike, od antike do suvremenosti. Bit će predstavljeno i više dokumentarnih izložbi te će biti upriličen povijesni kviz. Ljubitelji audio-vizualne baštine također će doći na svoje kad se prikaže film – o generalu Boroeviću. Za učenike, koje također očekujemo da posjete Kliofest, priređeno je više inovativnih radionica baštinske i povijesno-tehnološke tematike.
Tri su okrugla stola posvećena obljetnicama: u povodu 250. obljetnice postanka Sjedinjenih Američkih Država kada će povjesničari raspravljati o tome kako se ta država razvila od zajednice 13 siromašnih kolonija do supersile, a bit će riječi i o njezinoj ulozi u suvremenom svijetu; u povodu 500. obljetnice Mohačke bitke, jedne od ključnih bitaka u osmanskom prodoru u Srednju Europu (s kojom počinje nova epoha hrvatske povijesti), a raspravljat će se i o promjenama u interpretacijama tog razdoblja u sveučilišnoj nastavi; u povodu 800. obljetnice smrti sv. Franje raspravljat će se o povijesti raznih redovničkih zajednica na hrvatskom povijesnom prostoru. Jedan je okrugli stol posvećen raspravi o stasanju teritorijalne države u kasnom srednjem vijeku, a jedan tome kako na hrvatski rani srednji vijek gledamo danas, nakon lanjske proslave 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva. Na okruglim stolovima raspravljat će se i o novijim istraživanjima kolonijalizma u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini, kao i o sarajevskom atentatu. Bit će predstavljena također nova istraživanja o stranim profesorima i studentima na Sveučilištu u Zagrebu u prvih pola stoljeća njegova djelovanja kao moderne visokoškolske institucije.
Promocije knjiga na Kliofestu održavaju se na više pozornica u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici i diljem Zagreba.
Tako Hrvatska matica iseljenika i Književni krug Split imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje knjige autora mr. sc. Zdravke Bušić i mr. sc. Ivana Miletića pod naslovom „Bogdan Radica: bibliografija (1922. – 2018.)“.
Predstavljanje će se održati u sklopu KLIOFESTA – Festivala povijesti u četvrtak 7. svibnja 2026. s početkom u 13.45 sati, na pozornici I, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4.
Uvodno će se pozdravnim govorima obratiti mr. sc. Zdeslav Milas, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika i mr. sc. Luka Marković – u ime nakladnika Književnog kruga Split.
Knjigu će predstaviti dr. sc. Wollfy Krašić s Fakulteta hrvatskih studija i dr. sc. Ivana Hebrang Grgić s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te autori mr. sc. Zdravka Bušić i mr. sc. Ivan Miletić. Sažeto, Bibliografija radova Bogdana Radice na jednom mjestu kapitalan je doprinos hrvatskoj političkoj i kulturnoj misli 20. stoljeća iz pera našeg znamenitog mislioca i disidenta s višedesetljetnom američkom adresom. Knjiga na više od tri stotine stranica donosi cjelovit pregled radova jednog od najznačajnijih hrvatskih intelektualca 20. stoljeća – povjesničara, književnika i publicista koji je veći dio života djelovao u Sjedinjenim Američkim Državama te predstavlja vrijedan doprinos hrvatskoj znanstvenoj i kulturnoj baštini i važan izvor za akademsku zajednicu te znanstvene istraživače inozemne Croatice.
Autori i priređivači knjige mr. sc. Zdravka Bušić i mr. sc. Ivan Miletić još su tijekom studentskih dana u Sjedinjenim Američkim Državama imali priliku slušati predavanja i čitati djela profesora Bogdana Radice, koja su u temeljima suvremene hrvatske kulturne povijesti, a koja su u internacionalnim krugovima nemjerljivo doprinijela međunarodnom rješenju hrvatskoga pitanja i afirmaciji hrvatskog kulturnog nasljeđa.
Inventivne radionice Kliofesta
U sklopu festivala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu održat će se radionica odnosno kolokvij „Točke prijeloma: prekretnice u povijesti žena“, a na Fakultetu hrvatskih studija četvrti u nizu simpozija o teoriji i povijesti jedne ideje – nakon kolokvija o konzervativizmu (2023), liberalizmu (2024) i socijalizmu (2025) ovaj se put raspravlja o fašizmu. Na festivalu će se održati i radionice za učenike osnovnih i srednjih škola. Taj dio programa izvodi se u suradnji s Muzejom seljačke bune, Udrugom Profesor Baltazar, udrugom Virtualci i Institutom za popularizaciju znanosti.
Raznorodni programi Kliofesta
Na otvorenju festivala sudjeluju članice i članovi sastava Flauto Dolce Consort pod vodstvom Ksenije Burić i Sebastijana Sarape, a na svečanosti dodjele nagrada povjesničarima „oživjet će“ likovi iz Muzeja grada Zagreba. Ove godine moći će se pogledati nekoliko izložbi u holu NSK: „Dolazimo u miru“ Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd, „Sarajevski atentat 1914.“ Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, „Hrvati na Sočanskom frontu“ Kobariškog muzeja Prvog svjetskog rata te „180 godina Hrvatskog šumarskog društva“ i „150 godina Šumarskog lista“ u organizaciji istoimenog društva. Jedna je izložba vezana uz festival u Talijanskom institutu za kulturu: „Sarajevo 1992. – 1996. Najduža opsada“, fotografije Marija Boccie. Nažalost, s nama ove godine nisu mogli biti studenti i profesori Sveučilišta VERN’, tako da nemamo youtube prijenosa. Kao i dosad, i ove godine pomoć u izvođenju festivala pružaju naši studenti volonteri, sa svih studija povijesti u Zagrebu. Veliko im hvala za marljiv dobrovoljan rad. Na prodajnim štandovima knjiga u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici mogu se nabaviti najnovija, ali i sva ostala povijesna izdanja hrvatskih i inozemnih nakladnika, i ovoga puta uz odgovarajuće popuste. Središnji štand s knjigama nakladnika iz Hrvatske i inozemstva organizira Sveučilišna knjižara i antikvarijat Dominović. Ove su godine Festival povijesti Kliofest financijski podržali Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih RH, Ministarstvo kulture i medija RH, Grad Zagreb, Udruga za zaštitu prava nakladnika ZANA i, po prvi put – preko Srpskog narodnog vijeća, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH te Hrvatska matica iseljenika. Podržali su ga također Veleposlanstvo Republike Slovenije, Talijanski institut za kulturu i Kulturno-informativni centar Bosne i Hercegovine. Svima veliko hvala.
Veselimo se vašem dolasku!
Vidi programsku knjižicu:
Tekst i foto: HMI / Kliofest
