Riječ je o jedinstvenom leksikografskom pothvatu Hrvata u Podunavlju prve četvrtine 21. stoljeća, nakladnika Hrvatskog akademskog društva iz Subotice
Hvalevrijedna manifestacija Noć knjige i ovaj put je obilježena u Hrvatskoj matici iseljenika. Naime, u četvrtak, 23. travnja 2026. godine, u Velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu održano je svečano predstavljanje 17. sveska Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca.
Događaj su zajednički organizirali Hrvatska matica iseljenika i Hrvatsko akademsko društvo iz Subotice, okupivši brojne ugledne goste i zainteresiranu publiku. Među istaknutim uzvanicima bili su izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji Jasna Vojnić, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića dr. sc. Milan Bošnjak, izaslanica ministra vanjskih i europskih poslova dr. sc. Gordana Grlića Radmana, dr. sc. Vanda Babić Galić, dr. sc. Filip Hameršak, glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža i viši leksikograf Hrvatskoga biografskog leksikona te zamjenik glavnog urednika, saborska zastupnica dr. sc. Marija Blažina, član Upravnog vijeća Hrvatske matice iseljenika prof. Đuro Vidmarović, ravnateljica Instituta za istraživanje migracija dr. sc. Marina Perić Kaselj te predsjednik Zajednice protjeranih Hrvata iz Bačke, Banata i Srijema Ivo Martinović.
Pozdravnu riječ u ime domaćina Hrvatske matice iseljenika uputio je ravnatelj mr. sc. Zdeslav Milas. Između ostalog ravnatelj je istaknuo je kako je prestižna kulturna manifestacija Noć knjige, tradicionalno vezana na „Dan hrvatske knjige“ koji se obilježava u spomen na 22. travnja kada je prije više od pola tisućljeća otac hrvatske književnosti Marko Marulić dovršio spjev „Judita“, dok se 23. travnja obilježava „Svjetski dan knjige i autorskih prava“ prema UNESCO-voj inicijativi u cilju promicanja kulture čitanja, izdavaštva i zaštite autorskih prava pisaca.
“Odjel za nakladništvo Hrvatske matice iseljenika od početka sudjeluje u manifestaciji Noć knjige, čiji se programi odvijaju u više od 250 gradova i mjesta diljem Hrvatske – ukazujući na bogatstvo i značaj knjiga, a osobito onih posvećenih Hrvatima izvan domovine. Matičina uloga u proteklih 15 Noći knjige, iako skromna, učinila je vidljivom iseljeničku knjigu svih žanrova od poezije, drame do proze. Inozemna se Croatica, uz hrvatski jezik, pojavljuje na desetak jezika svijeta, a najčešće na španjolskome, engleskome i njemačkom, uključujući jezike iz našeg europskog susjedstva. Hrvatska matica iseljenika u okviru Noći knjige redovito promovira autore iz dijaspore i domovine koji pišu znanstvene knjige o Hrvatima izvan Republike Hrvatske s područja sociologije, etnologije, povijesti migracija, ali i izazova suvremene mobilnosti u Hrvata”, istaknuo je ravnatelj Milas.
Okupljene je pozdravio i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića dr. sc. Milan Bošnjak.
“Vlada RH i nadalje će podupirati brojne aktivnosti hrvatskih zajednica širom svijeta, a na poseban način podupiremo, a podupirat ćemo i dalje, znanstveno tematiziranje hrvatskih zajednica, bitnih fenomena za Hrvate izvan RH, bitnih osoba i događaja kroz povijest. Jedno od takvih djela zasigurno je veliki projekt Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, koji ima veliki značaj posebno kad to rade ovako zauzeti pojedinci. Dozvolite mi da u ime predsjednika Vlade čestitam Slavenu Bačiću i njegovom timu što već godinama čine i ne odustaju”, rekao je između ostalog dr. sc. Bošnjak.
Jasna Vojnić, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji zahvalila je dr.sc. Slavenu Bačiću na posvećenom vremenu pri stvaranju 17. svezaka.
“Ova djela su svojevrsni kompas svima onima koji se ponekad izgube na putu identiteta da se znaju vratiti. Jako je važno da u ovom svesku, kao i ostalih 16,, jasno stoje opisani Hrvati u Vojvodini i da znamo točno tko smo i što smo. Ovo je projekt kojim se mogu ponositi ne samo Hrvati u Srbiji već i cijela Hrvatska i svesrdno želim da se ovaj projekt dovrši do kraja”, rekla je između ostalog Jasna Vojnić.
O novom svesku Leksikona govorili su izv. prof. dr. sc. Mario Bara, dr. sc. Milan Bošnjak te glavni urednik izdanja dr. sc. Slaven Bačić. Program je moderirala Vesna Kukavica, voditeljica Odjela za nakladništvo Hrvatske matice iseljenika. Sudionici su naglasili važnost ovoga izdanja za očuvanje identiteta i kulturne baštine Bunjevaca i Šokaca, kao i njegov doprinos hrvatskoj leksikografiji u cjelini.
Izv. dr. sc. Mario Bara tako je istaknuo kako ovaj Leksikon “vrlo detaljno donosi sadržaje, saznanja i informacije o Hrvatima koji svjedoče upravo o toj dugoj ukorijenjenosti u tom ravničarskom panonskom prostoru”. Dodao je kako Leksikon nije resurs samo za suvremenike koji žive u Republici Srbiji i Republici Mađarskoj nego je to Leksikon za buduće generacije.
Dr. sc. Milan Bošnjak u svom je predstavljanju govorio o tome kako je znanje najveća moć te da publikacije poput Leksikona tome svakako pridonose.
“U današnje vrijeme nije problem doći do informacija jer ih imamo možda i previše, a koje nisu potpuno pouzdane. Upućuje nas na to da je potrebno imati sigurne točke i mjesta na kojima možemo nedvojbeno utvrditi što je istina i na osnovi toga graditi kako našu sliku o prošlosti, tako naše djelovanje u sadašnjosti, ali i planove o budućnosti”, naglasio je Bošnjak.
Na kraju promocije, o samom Leksikonu govorio je i urednik dr. sc. Slaven Bačić koji je najavio kako već rade na sljedećem svesku, onom slova P. Zahvalio je svim dosadašnjim suradnicima te izrazio želju da se tijekom sljedećih godina ovaj hvalevrijedan projekt i završi. Do sada je objavljeno 17 svezaka koji obuhvaćaju 21 slovo abecede (od A do O), s ukupno 2169 stranica i 2351 natuknicom. Posebna vrijednost Leksikona leži u njegovu regionalnom pristupu, koji kroz biografske i tematske članke osvjetljava povezanost pojedinaca s kulturnim i društvenim životom podunavskih Hrvata, na prostoru između Dunava i Tise.
Predstavljeni sedamnaesti svezak Leksikona, objavljen 2025. godine u nakladi Hrvatskog akademskog društva iz Subotice, obuhvaća natuknice za slova N, Nj i O – od članka „nacija” do glasila Otac Gerard. Na 154 stranice donosi ukupno 148 priloga koje je oblikovalo četrdesetak autora, uz 21 uputnicu i 95 ilustracija.
U svesku je obrađen veći broj pojmova i izvedenica od riječi nacija (nacionalizam, nacionalna manjina, nacionalna zajednica, nacionalni identitet, nacionalnost itd.) i narod (narodni preporod, Narodnosni dom u Kaćmaru, Narodnosni dom Bačko-kiškunske županije, narodnost…). Obrađen je osobito velik broj novina i časopisa (dvije novine istog imena Narod, Narodna rič, dva istoimena lista Narodne novine, Narodni glas, dva godišnjaka istoga imena Narodni kalendar), kao i drugih listova i časopisa (Napred, Naš kalendar za Bunjevce – Šokce – Hrvate, Naš kalendar, Naša domovina, Naša pozornica, tri lista koja su nosila naslov Naše novine, Naše slovo, Naši radovi, najznačajniji list južnougarskih Hrvata Neven te istoimeni podlistak budimpeštanskih Narodnih novina, Nova pošta, Nova riječ, Novo uredjeni lirski kalendar iliti Svetodanik, Novog stolića glasnik, Njiva, Obchenski ilirski kalendar, Otac Gerard itd.), udruge i ustanove (Nacionalna organizacija Bunjevaca i Šokaca, Naša djeca, NIU Hrvatska riječ, Omladinsko društvo Jugoslavija, OKUD Ivan Goran Kovačić, OKUD Mladost), toponimi (Naseobina Staniše, Neorčića Tapše, Nenadić, Nova Kula, Nova Subotica, Novi Sad, Novi Žednik, Novo Selo – mjesto i subotička četvrt, Odžaci, Ostrogon), etnografski pojmovi (naćve, kartaška igra nasluge, obara, obojak, obranac, oce itd.), biografije značajnih osoba iz prošlosti i sadašnjosti bačkih Hrvata (osobito iz porodica Nimčević, Orčić i Ostrogonac) te nekoliko makropedijskih natuknica (nacija, nacionalna svijest, narodna vijeća, optant, orlovski pokret).
Potporu izlasku i ovoga sveska Leksikona pružili su Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice te Grad Subotica. Uredništvo potpisuje, uz glavnog urednika i pravnog povjesničara Slavena Bačića, renomirani stručnjaci s područja sociologije, kulturne antropologije, jezikoslovlja, književnosti i historiografije kao što su Mario Bara, Ladislav Heka, Eduard Hemar, Stevan Mačković i Petar Vuković.
Tekst i foto: HMI 
