Piše: Vesna Kukavica
Zagrebački Institut za hrvatski jezik (IHJ) usmjerio je dio svojih snaga 21. stoljeća na mrežno objavljivanje jezičnih sadržaja u slobodnome pristupu koji mogu višestruko koristiti svim govornicima hrvatskoga jezika ma gdje bili, u matičnoj zemlji ili u iseljeništvu. Institut je upravo pokrenuo i vlastiti profil na Instagramu (institut.za.hrvatski.jezik) posvećen jezičnim sadržajima i aktualnostima u hrvatskome jeziku. Tako je na tom profilu već objavljen prvi u nizu videa snimljenih u suradnji s HRT-om na temu metafore. Ravnatelj Instituta dr. sc. Željko Jozić najavljuje da će se taj novi medijski sadržaj baviti raznolikim jezičnim problemima, dijalektologijom, onomastikom, etimologijom, ali i svime onime što Institut kao ustanova prima u vidu pitanja od korisnika toga internetskog čvorišta.
Naime, objavljivanjem Hrvatskoga pravopisa (2013.) kao javnog dobra svih govornika hrvatskoga jezika, ponajprije na internetu (pravopis.hr), a zatim i u tisku, Institut se prometnuo u neprijepornoga kreatora i nositelja hrvatske normativne jezične politike. Ubrzo je uslijedilo i internetsko izdanje jezičnih savjeta (jezicni-savjetnik.hr), školske gramatike (gramatika.hr), priručnika Početno pisanje na hrvatskome jeziku i Hrvatski na maturi (matura.ihjj.hr) te izlazak na mrežu portala Hrvatski u školi (hrvatski.hr) – čime je Institut utvrdio svoju poziciju najmjerodavnijega autoriteta u području normiranja hrvatskoga jezika u obrazovnome sustavu i općenito u našem društvu. Riječju, Institut za hrvatski jezik središnja je nacionalna ustanova za proučavanje i njegovanje našeg jezika, izrastao na višedesetljetnoj tradiciji ove jezikoslovne zajednice. U 77 godina svojega postojanja Institut je nekoliko puta mijenjao ime i ustroj, ali nikada se nije odricao svoje temeljne zadaće – skrbi o hrvatskome jeziku i očuvanju hrvatskoga jezičnog i kulturnog identiteta. Institut je vodio skrb o hrvatskome jeziku i u razdobljima kada je ona bila pogibeljno ometana. Današnje ime Institut je dobio preklani (2023.), uoči lanjskog usvajanja Zakona o hrvatskome jeziku (2024.). Strateški važan projekt Instituta, kao što vam je poznato, jest jednojezični, hipertekstni, jednostavno pretraživ mrežni rječnik hrvatskoga standardnog jezika – MREŽNIK, čija je demoinačica (od slova A do F) dostupna na adresi (http://ihjj.hr/mreznik/).
Popularno-znanstvenu manifestaciju Mjesec hrvatskoga jezika, koji spaja dva važna nadnevka: 21. veljače, Međunarodni dan materinskoga jezika, i 17. ožujka, dan kad je objavljena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, Institut uspješno priređuje dulje od desetljeća. Podsjetimo, Deklaracijom, sastavljenoj u Matici hrvatskoj (1967.), zahtijevao se njegov ravnopravan položaj u jugoslavenskoj federaciji, što je uključivalo slobodno oblikovanje hrvatskoga jezika u skladu s hrvatskom tradicijom te njegovu punopravnost u svim područjima života. Jugoslavenske komunističke vlasti oštro su osudile Deklaraciju, a njezini sastavljači i brojni potpisnici koji nisu uspjeli emigrirati bili su utamničeni i proganjani.
No, Mjesec hrvatskoga jezika ove godine posvećen je piscu prve hrvatske gramatike Bartolu Kašiću i to u čast 450. obljetnice njegova rođenja i 375. smrti toga metaforičnoga „oca hrvatskog jezikoslovlja“. U planu je pokretanje portala bartol.hr na kojemu će biti dostupna sva Kašićeva djela iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice, među kojima su, uz spomenutu prvu hrvatsku gramatiku iz 1604., i njegov prvi cjeloviti prijevod Biblije na hrvatski jezik u rukopisu s početka 17. stoljeća. U završnici četverotjedne manifestacije, nakon Dana otvorenih vrata Instituta, a znakovito 17. ožujka, predstavljena su izdanja Instituta, koji je objavio čak 23 ovosezonska knjižna jezikoslovna naslova.
Kulturološki gledano, ova jezična manifestacija nedvojbeno je pojačala vidljivost i ostalih vrijednih izdanja kod drugih izdavača iz područja jezikoslovne kroatistike u Hrvata. Trenutno se nameću tri primjera. Iz tiska je izišao udžbenik Elementary Croatian međunarodno etabliranoga filologa iz Kanade Vinka Grubišića u nakladi Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Namijenjen je onima koji počinju učiti hrvatski jezik, a kojima je materinski jezik engleski. Knjiga ima 30 lekcija, a svaka lekcija sastoji se od efektnog dijaloga, rječnika, govornih vježbi, gramatičkih objašnjenja, jezično-gramatičkih vježbi i domaćega rada. Za svaku lekciju snimljen je zvučni zapis koji se može poslušati na ovoj internetskoj poveznici: (https://elementarycroatian.fhs.hr/). Nadalje, u Znanstvenome institutu gradišćanskih Hrvatov u Austriji odnedavno je na internetu digitalizirana Gramatika (https://gramatika.hrvati.at/). Tu su i sve brojniji priručnici za učenje hrvatskoga kao drugoga, stranoga i nasljednoga jezika te obrazovni materijali za učenje sadržaja iz hrvatske kulture koji su osmišljeni u nastavnoj praksi Croaticuma – Centra za hrvatski kao drugi i strani jezik Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zar sve to nije zadivljujuće!
