Prvi Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske započeo je 25. svibnja svečanim otvaranjem u Hrvatskoj matici iseljenika izložbom posvećenom životu i stvaralaštvu Virgilija Nevjestića.
U vremenu kad su Hrvati raspršeni diljem svijeta, potreba za povezivanjem, zajedništvom i očuvanjem identiteta snažnija je nego ikada. Upravo zbog te potrebe nastala je reprezentativna manifestacija Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske – mjesto susreta, razmjene i osjećaja pripadnosti svih onih koji, bez obzira na to gdje žive, Hrvatsku nose u srcu. Početkom ožujka na prijedlog Vlade RH Hrvatski sabor proglasio je jednoglasnom odlukom „Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske“, koji će se održavati svake godine u posljednjem tjednu svibnja, uz Dan državnosti, s ciljem jačanja vidljivosti, povezanosti i nacionalne samosvijesti Hrvata izvan domovine te razvoja globalnoga hrvatskog zajedništva.
Prvi Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske započeo je 25. svibnja svečanim otvaranjem u Hrvatskoj matici iseljenika izložbom posvećenom životu i stvaralaštvu Virgilija Nevjestića, jednog od najznačajnijih hrvatskih i europskih umjetnika druge polovice 20. stoljeća, čiji je opus ostavio snažan trag u umjetnosti.
Svečanost otvorenja okupila je brojne uzvanike iz kulturnog, političkog i javnog života, predstavnike hrvatskih zajednica izvan Republike Hrvatske, umjetnike, kao i poštovatelje Nevjestićeva bogatog međunarodnog opusa. Svečano otvorenje manifestacije i izložbe uveličao je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, kao i David Vlajčić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Irena Hrstić, ministrica zdravstva, Ivan Šipić, ministar demografije i useljeništva, Nataša Mikuš Žigman, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Marija Vučković, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije, Radovan Fuchs, ministar znanosti, obrazovanja i mladih, Alen Ružić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao i Zvonimir Frka-Petešić, predstojnik Ureda predsjednika Vlade RH. Program je započeo izvedbom himne Republike Hrvatske u interpretaciji Arijane Gigliani Philipp iz Bosne i Hercegovine, uz klavirsku pratnju Ivana Batoša.
Svečano otvaranje moderirala je Ivana Perkovac, istaknuvši kako otvorenje Tjedna Hrvata izvan RH upravo izložbom Virgilija Nevjestića ima snažnu simboličku vrijednost. Nevjestić je, naime, gotovo cijeli svoj umjetnički vijek proveo u Parizu, gdje je ostvario međunarodnu karijeru, ali je cijelim svojim djelovanjem ostao duboko povezan s hrvatskim identitetom i kulturnim nasljeđem.
U ime domaćina, na otvaranju izložbe prisutnima se obratio ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Zdeslav Milas koji je istaknuo kako hrvatski narod, ma gdje živio, diše istim srcem za svoju domovinu.
„Snažni osjećaj zajedništva, pripadnosti i međusobne povezanosti osobito se osjeća danas među nama u sklopu prvog Tjedna Hrvata izvan RH. Uoči Dana državnosti za domovinsku i iseljenu Hrvatsku nosi posebno značenje i nasljeđe koje je ostavio utemeljitelj suvremene hrvatske države, vizionar hrvatske slobode, prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman. Velikan koji je razumio snagu hrvatskog iseljeništva. I čovjek koji je djelovao upravo ovdje, prije 60 godina, u Matici iseljenika, vjerujući u povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske. Suvremeno hrvatsko globalno zajedništvo danas jasnije nego ikada potvrđuje potrebu povezivanja naših rasutih tragova sa svih kontinenata i udaljenih meridijana. Kontinuitetu čvrstoga umrežavanja između domovine i hrvatskoga svijeta, u godini 75. jubileja, pridonosi i Hrvatska matica iseljenika čija je misija njegovanje nacionalnog, jezičnog i kulturnog identiteta Hrvata izvan RH“, rekao je između ostalog ravnatelj Milas.
Vesna Jurić Bulatović, upraviteljica Zaklade Virgilije Nevjestić, nazočnima se obratila naglasivši umjetničku i duhovnu vrijednost opusa Virgilija Nevjestića te važnost njegovog trajnog povezivanja s hrvatskom kulturnom baštinom.
Poseban doprinos svečanosti dali su mladi stipendisti – Hrvati izvan Republike Hrvatske – kroz glazbeno-scenski recital. Studentica flaute Lucija Vukov izvela je etidu za solo flautu hrvatskog skladatelja Rudolf Matz, dok su Andrea Nikolovska i Matija Ivković Ivandekić spojili glazbu i poeziju interpretirajući stihove Virgilija Nevjestića.
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas u svom je govoru istaknuo kako odluka o organizaciji Tjedna Hrvata izvan RH nije bila samo formalni čin, već „poruka kako hrvatski narod ne završava samo na granicama Hrvatske i da hrvatski identitet živi gdje god žive hrvatski ljudi u jeziku koji se prenosi generacijama, u vjeri, u uspomenama, u ljubavi prema domovini gdje god bili. Tjedan Hrvata proglašen je kako bi vidljivost Hrvata izvan RH bila veća i jača u hrvatskom javnom prostoru, ali i kako bi hrvatska kultura koja nastaje izvan granica Lijepe Naše dobila zasluženo mjesto te kako bi hrvatski iseljenici, hrvatska manjina i hrvatski povratnici ispričali svoju priču. Priče o odlasku, priče o povratku, priče o identitetu, o Hrvatskoj kao trajnom izboru“, rekao je između ostalog državni tajnik Zvonko Milas.
U ime predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića govorila je saborska zastupnica i predsjednica saborskog Odbora za Hrvate izvan RH Zdravka Bušić, koja je u emotivnom govoru između ostalog s okupljenima podijelila prigodni dio poeme Drage Ivaniševića koju je, kako kaže, jednom prigodom recitirala u Kanadi gdje je bila u posjetu s prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom.
„Jer Hrvatska nije zemlja, kamen, voda, Hrvatska je riječ koju naučih od majke i ono u riječi mnogo dublje od riječi, i ono dublje s Hrvatskom me veže, s Hrvatskom Hrvata, s patnjama njinim, sa smijehom i nadom, s ljudima me veže, te ja kao Hrvat brat sam sviju ljudi i kud god idem sa mnom je Hrvatska. Isto tako Virgilije je pronosio svoju Hrvatsku i gdje je bio i zato ga danas moramo slaviti i zato mi je drago da otvaramo Tjedan Hrvata njegovom izložbom koju smo nazvali Nostalgija svjetlosti, a ja nekako uvijek dođem s nostalgijom riječi“, rekla je zastupnica Bušić.
U umjetničkom dijelu programa visoki uzvanici i gosti uživali su u izvedbi „Poetičnih etida” hrvatskog skladatelja Rudolfa Matza koje je na flauti izvela Lucija Vukov iz Srbije. Nastupila je i Andrea Nikolovska, Hrvatica iz Sjeverne Makedonije i studentica klavira na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, dok je program upotpunio Matija Ivković Ivandekić iz Subotice, student FER-a u Zagrebu i višestruko nagrađivani natjecatelj iz prirodnih znanosti i glazbe, interpretacijom poezije Virgilija Nevjestića.
Središnji trenutak programa bio je govor predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, koji je prigodnim riječima otvorio izložbu „Nostalgija svjetlosti” te time službeno otvorio i Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske.
„Sadržajan program u narednim danima dodatno će osnažiti zajedništvo iseljene i domovinske Hrvatske – jedne od najvažnijih političkih poruka i ostavštine prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Vlada Republike Hrvatske to provodi i u praksi kroz brojne aktivnosti Hrvatske matice iseljenika, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Ministarstva demografije i useljeništva te Ministarstva vanjskih i europskih poslova, ali i horizontalno kroz sve resore, uz sve veća proračunska izdvajanja. Naglasak stavljamo na sve tri sastavnice hrvatskoga naroda izvan domovine: Hrvate kao konstitutivan i ravnopravan narod u BiH, koji imaju našu snažnu podršku kroz brojne precizno definirane programe; hrvatsku nacionalnu manjinu u 12 država; te hrvatsko iseljeništvo diljem svijeta. Ovo je prigoda i da se prisjetimo ključne uloge iseljeništva u vremenu stvaranja slobodne i neovisne Hrvatske. Njihov doprinos i napor za međunarodno pozicioniranje u vremenu Domovinskog rata bili su nemjerljivi i izrazito važni za ukupni uspjeh ideje slobodne i samostalne Hrvatske. Želim zahvaliti svim Hrvatima izvan domovine koji pridonose ulaganjima, procesu povratka i promociji u brojnim zemljama svijeta. Upravo nam međusobna povezanost, kontakti i umreženost mogu pomoći da ostvarimo zajedničke ciljeve. Hrvatska je danas ojačala svoj međunarodni položaj. Članica smo EU-a, NATO-a i Schengena, a uskoro i OECD-a. Nakon što smo riješili gotovo sve svoje nacionalne zadaće, usmjereni smo na jedno od najvažnijih pitanja europske današnjice – demografsku revitalizaciju – gdje svoj doprinos mogu dati i Hrvati izvan Hrvatske. Zato pozivamo sve one koji se žele vratiti u domovinu da to učine, a posebno s obzirom na niz pretpostavki koje smo kao Vlada RH za to stvorili. Želim puno uspjeha u svim aktivnostima prvoga Tjedna Hrvata izvan RH, u nadi da će ova inicijativa postati tradicionalan tjedan okupljanja i povezivanja!“, rekao je premijer Andrej Plenković.
U završnom dijelu programa Arijana Gigliani Philipp uz klavirsku pratnju Ivana Batoša izvela je skladbu „Niz bašću” Milana Prebande te ariju „Floramye” iz operete Mala Floramye Ive Tijardovića, čime je svečanost zaključena u ozračju snažnog umjetničkog dojma i zajedništva.
Nakon službenog dijela programa uslijedio je razgled izložbe uz stručno vodstvo autorice izložbe Snježane Pintarić, tijekom kojega su posjetitelji imali priliku detaljnije upoznati bogato i višeslojno stvaralaštvo Virgilija Nevjestića.
Osim toga, Hrvatska pošta izdala je prigodnu poštansku marku povodom manifestacije Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske. Predsjednica Uprave Ivana Mrkonjić uručila ju je na otvaranju premijeru Andreju Plenkoviću.
Inače, izložba donosi presjek najvažnijih faza Nevjestićeva stvaralaštva – od ranih radova nastalih nakon završetka Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu krajem 1960-ih godina, preko koloristički raskošnih akvatinti i ekspresivno-nadrealističkih kompozicija velikih formata iz 1970-ih, pa do monumentalnih grafičkih ciklusa poput „Ex ponto“, „Ex lex“ i „Pariška jesen“ iz 1980-ih godina, u kojima umjetnik sintetizira sva svoja dotadašnja iskustva i likovne preokupacije. Posebnu pozornost izazvala je multimedijska projekcija kojom su predstavljeni ostali segmenti Nevjestićeva bogatog opusa, među kojima se posebno istaknulo bibliofilsko izdanje Božanstvene komedije s grafikama Virgilija Nevjestića, jedno od najvrjednijih ostvarenja njegova grafičkog rada. Posebno treba istaknuti kako je umjetnikova cjelokupna ostavština, prema njegovoj želji, dopremljena iz Francuske u Hrvatsku zahvaljujući njegovu nećaku Ivanu Nevistiću i obitelji Nevistić, dok danas o njoj skrbi Zaklada Virgilije Nevjestić, osnovana 2021. godine.
Osim toga, podsjetimo, cijeli Tjedan Hrvata izvan RH obuhvaća vrlo raznolik program – od kazališnih predstava, filmskih projekcija i izložbi do koncerata i stručnih skupova. Glavni događaji održavaju se na Europskom trgu u središtu Zagreba u sklopu Šetnice kulture, gdje se kroz pjesmu, ples, igre, kulturna predstavljanja i bogatu gastroponudu predstavljaju Hrvati izvan Hrvatske. Pridružite se i vi i vaše obitelji tijekom ovih dana brojnim sudionicima iz različitih dijelova svijeta, koji će iz našeg glavnog grada – predstavljajući suvremeno stvaralaštvo – i pritom slati pozdrave na sve strane svijeta, a s posebnim ponosom na hrvatsku tradiciju, jezik i običaje.
Manifestacija Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske zasebnu pozornost posvećuje mladima kako bi kroz sudjelovanje dodatno upoznali svoje korijene i osjetili pripadnost zajednici koja nadilazi granice. U našem je glavnome gradu gotovo tisuću sudionika iz cijeloga svijeta.
Tekst: HMI; Foto: Krasnodar Peršun
