U Domu kulture na Hreljinu (Bakar) u četvrtak 23. listopada uoči obljetnice rođenja Josipa Marohnića (Hreljin, 12. studenog – Pittsburgh, 23. siječnja 1921.) održani su 9. Marohnićevi dani u organizaciji Katedre čakavskog bakarskoga kraja i riječke podružnice Hrvatske matice iseljenika.
Marohnićevi dani su tradicionalni kulturni program obilježavanja rođenja velikana hrvatskog iseljeništva koji je svojim predanim i nesebičnim radom utemeljio očuvanje hrvatskog jezika, kulture, katoličke vjere Hrvata i hrvatske narodnosti, općenito hrvatskog identiteta u SAD-u te odredio temelje i smjernice i dan danas postojeće Hrvatske bratske zajednice u SAD-u.
U ispunjenoj dvorani pozdravnim govorima obratili su se predsjednica Katedre čakavskog bakarskoga kraja Ružica Cipro, voditeljica riječke podružnice Hrvatske matice iseljenika Renata Garbajs, ravnateljica Instituta za istraživanje migracija, doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj te glavni tajnik Institua Tomislav Vodička i znanstveni suradnici Maria Florencia Luchetti iz Argentine, Matijas Baković, Marinko Vuković i Vladimir Blažetin iz Mađarske, istraživač i publicist Radovan Tadej, producentica Istra Filma Tiha Modrić i župnik vlč. Marko Šarić.
Predsjednica Katedre Ružica Cipro je istaknula važnost potpisanog sporazuma o suradnji Instituta za istraživanje migracija i Katedre čakavskog bakarskoga kraja te zahvalila Institutu i Hrvatskoj matici iseljenika na 10 godina suradnje, posebno riječkoj podružnici na svestranoj podršci i pomoći u revalorizaciji ličnosti Josipa Marohnića te najavila zajedno s voditeljicom riječke podružnice HMI nove nadolazeće projekte s ciljem budućeg stvaranja turističkog iseljeničkog branda Josip Marohnić.
Perić Kaselj je pohvalila neiscrpan rad i stručnost Radovana Tadeja, prisjetila se da je ta suradnja započela nakladništvom u izdavanju knjige Putovima Pavla Vidasa, Radovana Tadeja i Vjekoslave Jurdan, nastavila izdavanjem biografije o Josipu Marohniću te izrazila želju nazočiti narednim događanjima.
Radovan Tadej je izložio nove rezultate njegovog kontinuiranog istraživanja, sedam prikupljenih knjiga Marohnićevog autorstva u suradnji s Udrugom umirovljenika Hreljina i Mirjanom Dragičević te da se traži prikladno mjesto za njihovu pohranu. Tiha Modrić se prisjetila dugogodišnjeg prijateljstva i suradnje s voditeljicom riječke podružnice HMI-ja te kućnog prijateljstva i suradnje između njezinog pok. oca redatelja Bernardina Modrića i Radovana Tadeja, te kako ga je Radovan zvao ‘Bernardine, crni sine’, a Mladen Tadej je na lokalnom narječju stihovima opisao Radovana.
Vlč. Šarić je istaknuo kako je Radovan Tadej otvorena enciklopedija te kako je svojim istraživanjem iseljeništva Hreljina i Zlobina pomogao mnogim potomcima naših iseljenika u potrazi za svojim identitetom.
Nakon kraćeg predavanja Radovana Tadeja slijedila je projekcija filma Josip Marohnić čiji je ujedno i scenarist.
Publici je predstavljeno i Tadejevo dopunjeno i prošireno digitalno izdanje biografije „Josip Marohnić prvi pjesnik iseljene Hrvatske!”, objavljene u suradnji vukovarske i riječke podružnice HMI te udruge Hrvatska izvandomovinska lirika. Digitalno izdanje biografije možete preuzeti ovdje:
Tekst i foto: HMI Rijeka
